Iako se među top sedamnaest na svijetu nalaze isključivo američka i engleska sveučilišta, SAD ne može biti zadovoljan što je izgubio prvo mjesto, to više što su se među prvih sedam uvukla čak četiri engleska sveučilišta
Prvi put u posljednjih sedam godina, koliko nezavisna agencija QS rangira svjetska sveučilišta, američki Harvard nije najbolji, već je na čelo ljestvice izbio britanski Cambridge, javlja Business.hr
Iako se među top sedamnaest na svijetu nalaze isključivo američka i engleska sveučilišta, SAD ne može biti zadovoljan što je izgubio prvo mjesto, to više što su se među prvih sedam uvukla čak četiri engleska sveučilišta.
Osim Cambridgea na čelu ljestvice, University College London je četvrti, a Oxford i Imperial College London su šesti i sedmi na svijetu. Svjetsku elitu čine još Yale na trećem i bostonski Massachusetts Institute of Technology na petom mjestu.
Američke obrazovne institucije ipak dominiraju listom i SAD ima 31 predstavnika u top 100. Najbolja europska sveučilišta izvan Velike Britanije predvodi švicarski ETH (Švicarski savezni institut tehnologije) na 18. mjestu, a slijede ga na 19. i 20. najbolje kanadsko sveučilište McGill University te najbolje australsko Australian National University (ANU). Najbolja azijska sveučilišta su ono hongkonško na 23. i sveučilište u Tokiju na 24. mjestu.
Iako je Cambridge najbolji ukupno, Harvard je zadržao titulu sveučilišta najprimamljivijeg poslodavcima diljem svijeta.
Lista sveučilišta sastavljena je anketiranjem 5000 poslodavaca te 15.000 profesora i znanstvenika diljem svijeta. Reputacija donosi 40 posto ocjene, 10 posto zapošljivost diplomanata, 20 posto citati, 20 posto odnos profesora i studenata te 10 posto međunarodna prisutnost.
Cambridge prvo mjesto zahvaljuje ponajviše istraživačkom programu te broju citata njihovih znanstvenika u svjetskoj znanstvenim publikacijama, ali i medijima. Upravo zbog citata listom dominiraju sveučilišta s engleskoga govornog područja. Njihovi znanstveni radovi imaju daleko najveći doseg u znanstvenom svijetu.
Zanimljivo je da Velika Britanija unatoč dobrim pozicijama sveučilišta zaostaje po ulaganjima u obrazovanje. Među državama OECD-a Finska, Kanada, Japan, SAD, Kanada, Švedska, Njemačka, Poljska i Slovenija ulažu veći udjel BDP-a u obrazovanje od Velike Britanije.
Prema procjeni QS-a, Harvard je izgubio prvo mjesto jer je upisao više studenata nego ikada, a istodobno je zamrznuo zapošljavanje novih predavača. Na Harvardu trenutačno studira 6700 studenata, a ima 2100 stalno zaposlenih i 10.000 suradnika. Cambridge pak ima 11.815 studenata i 1519 zaposlenih predavača. Zanimljivo je da je najbolje sveučilište šest puta jeftinije od drugog najboljeg. Školarina na Cambridgeu je 3290 funti godišnje, a na Harvardu 33.696 dolara.
Nama najbliže sveučilište na ljestvici 200 najboljih je talijanski Sapienza Università di Roma na 190. mjestu.
