Ipak, ono što biografiju 'Great Soul' izdvaja jest skrupulozan pristup autora razvoju Gandhijeve ličnosti, kao i nastanku političke svijesti
Ogledati jedan film ipak ne znači doista se
upoznati s Gahndijem kao osobom, pa ni njegovim kompleksnim političkim i
društvenim stavovima, a baš to je bio cilj nove biografije ovog slavnog
Indijca, pod naslovom ‘Great Soul: Mahatma Gandhi and His Struggle with
India’.
Mahmatma Gandhi danas je, slično kao Che Guevara,
postao globalni simbol određene politike, većinom nažalost ispražnjen
od svojeg konkretnog sadržaja. Za razliku od Chea, Gandhi nije postao
toliko kapitalistički uspješan brend, istovjetan na svakom posteru ili
majici, ali ne treba zaboraviti da je pop-kulturno kanoniziran u hrpom
Oscara nagrađenom biografskom filmu, u kojem ga je utjelovio Ben Kingsley.
Taj holivudski Gahndi bio je nevjerojatno plemenit čovjek i promućuran
političar najvišeg moralnog autoriteta, koji je svojom politikom
nenasilja na kraju uspio otjerati zle britanske kolonizatore iz Indije,
osiguravši joj neovisnost 15. kolovoza 1947. godine, nakon desetljeća
borbe, žrtava, građanskog neposluha i prosvjeda. Dakle, savršena osoba
za jedan američki biopic.
Ogledati jedan film ipak ne znači doista se upoznati s Gahndijem kao
osobom, pa ni njegovim kompleksnim političkim i društvenim stavovima, a
baš to je bio cilj nove biografije ovog slavnog Indijca, pod naslovom
‘Great Soul: Mahatma Gandhi and His Struggle with India’. Autor ove
knjige je Joseph Lelyveld, nekad dopisnik New York Timesa iz Azije, kao i dobitnik Pulitzerove nagrade
1986., za svoju knjigu o južnoafričkom apartheidu, a njegov zadatak
uopće nije bio tako jednostavan, jer su o Gandhiju objavljene već
stotine knjiga. Stoga se Lelyveld odlučio za izbjegavanje hagiografskog
pristupa, ali bez želje da subjekt biografije uvuče u tabloidno blato,
vođen naoko jednostavnim pitanjem – kako je Gandhi postao Gandhi?
Naravno, medijske reakcije su Lelyveldovu biografiju Gandhija ipak
pretvorile u trač-temu, naglašavajući dio knjige u kojem biograf piše o
bliskoj vezi koju je u Africi oko 1910. tada ambiciozni indijski
odvjetnik imao s njemačkim bodibilderom Hermannom Kallenbachom. ‘Gandhi
je gay!’ vrištali su novinski naslovi, ponajprije oni koje je objavio
britanski tabloid Daily Mail, pozivajući se na ‘Great Soul’, što je
rezultiralo i time da se biografija zabrani u jednoj od indijskih
saveznih država.
Pažljivije obraćanje pažnje na ono što je pak Lelyveld
napisao o odnosu Gandhija i Kallenbacha otkriva da oni jesu imali snažan
platonski odnos, što se iz današnje perspektive čini homoseksualnim,
iako nije bilo tako neuobičajeno u viktorijansko vrijeme. U tom
kontekstu treba čitati i pisma koja su dvojica bliskih prijatelja
razmijenjivali, a u kojima se mogu naći i strastvene rečenice poput
ovih: ‘Nevjerojatno je koliko si preuzeo kontrolu nad cijelim mojim
tijelom. Osjećam se kao rob strasti.’ Slične stvari su u svojim
hipertrofiranim romantičnim fantazijama pisale i viktorijanske šiparice
svojim udvaračima, iako među njima nije bilo nikakvog fizičkog kontakta.
Ipak, ono što biografiju ‘Great Soul’ izdvaja jest skrupulozan pristup
autora razvoju Gandhijeve ličnosti, kao i nastanku političke svijesti.
Kao i mnogi kasniji revolucionari (poput spomenutog Chea ili Lenjina),
Mohandas Karamchand Gandhi bio je dijete buržuja, odrastavši u
relativnom miru uspješne konzervativne trgovačke obitelji. Lelyveld u
knjizi dosta prostora posvećuje Gandhijevim političkim i religijskim
interesima, navodeći između ostaloga da je na kasnijeg mirnog
revolucionara snažno utjecao ruski klasik Lav Tolstoj sa svojim idejama o
bratstvu među svim ljudima.
Istovremeno je Gandhi preuzeo rasističke
stavove Britanaca prema Afrikancima, pa ih je tada opisivao kao ‘po
pravilo necivilizirane, prljave i problematične, jer žive skoro kao
životinje’. S vremenom je, naravno, Gandhi uvidio pogrešnost takvih
stavova, a ono što ‘Great Soul’ nudi čitatelju je put koji je Indijac
morao proći da bi se oslobodio mnogih predrasuda, te postane inspiracija
ljudima diljem svijeta.
Važan dio knjige posvećen je i Gandhijevim nastojanjima da ujedini
hinduse i muslimane, što mu na kraju ipak nije uspjelo, te je stvoren
Pakistan. Jednako tako, Gandhi je bio i veliki reformator indijskog
društva, vječni protivnik sistema kasti koji je predstavljao nemilosrdno
klasno raslojavanje, s čime se Indija i danas muči. Kroz cijelu tu
priču, Lelyveld nikad ne ispušta iz vida osobni svijet Mahatme Gandhija,
koji je igrao važnu ulogu u njegovom političkom djelovanju, naročito
kroz asketizam i poznate protestne štrajkove glađu. Za razliku od mnogih
drugih revolucionara i aktivista, Gandhi je uvijek bio jedan koji
misli, govori i čini isto, vodeći vlastitim primjerom.
Britanski pisac indijskog porijekla Hari Kunzru za New York Times je
napisao vrlo pozitivan prikaz biografije ‘Great Soul: Mahatma Gandhi and
His Struggle With India’, zaključivši da je riječ o knjizi ‘koja je
restaurirala ljudsku dobinu Mahatmi, približivši tako i čitatelje pune
raznih mana visokim Gandhijevim idealima nenasilja i univerzalnog
bratstva’. U današnjem svijetu, posvećenom hranjenju svih mogućih
ljudskih mana, nenasilje i bratstvo jednostavno nisu tako tražena roba,
što podsjećanje na Gandhijev život i veliko djelo, sa svim njegovim
pogreškama, čini još važnijim.
