'Mislim da je Zadar grad budućnosti, a glazba, umjetnost i kultura nisu na nivou na kojem bi trebale biti. Žao mi je da se zanemaruje ta silna bogata prošlost grada', poručila je Burić
Jučer je u Svečanoj dvorani Sveučilišta U Zadru održano
predstavljanje knjige Katice Burić pod nazivom Glazbeni život Zadra u 18. i
prvoj polovici 19. stoljeća.
Knjigu su predstavili: prorektor prof. dr. sc. Vladimir
Skračić, dr. sc. Vjera Katalinić (upraviteljica Odsjeka za povijest hrvatske
glazbe i nasl. izv. prof. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu), prof. dr. sc.
Stanislav Tuksar (red. prof. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu), Edo
Mičić (dirigent) i sama autorica.
‘Dobrim i važnim djelom ova se knjiga temelji na
arhivskoj građi i izvrstan pokazuje kako je muzikologija, odnosno historijska
muzikologija, zapravo povijesna znanost – znanost o povijesti’, započeo je
Tuksar. ‘Hrvatska je vrlo bogata glazbenim arhivima i glazbenim zbirkama. Njihovo
je sređivanje započelo prije 8 desetljeća, no bilo je vrlo sporo i ‘siromašno’.
Pravo sustavno sređivanje započelo je tek 80 tih godina 20.st.’
Akcijom koju je proveo tadašnji zavod za arheološka
istraživanja JAZU ustanovljeno je da u je Hrvatskoj poznato oko 200 glazbenih
zbirki i arhiva u različitom stupnju sređenosti. Tuksar nam je predočio i
statistiku koja ukazuje na to koliko je bogata hrvatska glazbena baština: Belgija
ima samo tridesetak glazbenih zbirki, Venetto i Venecija oko 110 tisuća arhivskih
glazbenih jedinica. Cijela Hrvatska, ne samo njezina obala, bogata je tim
materijalima, ali nažalost većina tog materijala je još uvijek nesređena
najviše iz razloga što je broj ljudi koji na tome radi jako malen i dosta kasno
se započelo, objašnjava Tuksar.
Najveće ime među zemljama koje su poznate po količini
očuvanih arhivskih glazbenih zbirki i materijala je Italija koja čuva, i kroz
svoju povijest je proizvela, oko 50 posto ukupne glazbene europske baštine u
razdoblju između 1500. i 1800. godine
Danas Zadar ima 5 glazbenih zbirki koje se čuvaju u državnom
povijesnom arhivu: Znanstvenoj knjižnici, Ženskom benediktinskom samostanu i
franjevačkom samostanu (Sv. Stošija). Oni su, isto tako, u različitim
stupnjevima sređenosti, rekao je Tuksar.
Pred muzikolozima je u ovom gradu veliki zadatak i sve
se to u što skorije vrijeme mora popisati i srediti prema današnjim uzusima
glazbene arhivistike. Cilj je također i da u dogledno vrijeme bude izdan i katalog
koji će sve to objediniti. ‘Zadarski materijali se čuvaju diljem hrvatske obale
ali i u unutrašnjosti stoga se može reći kako je Zadar uistinu bio (ali i dan
danas jest) umrežen u jednu malu galaksiju hrvatskih glazbenih zbirki i arhiva’,
poručio je Tuksar.
Ova je knjiga u svom prvotnom obliku, kao diplomski rad
Katice Burić, bila objavljena u radu HAZU-a, u 7. knjizi muzikoloških tekstova,
i od tog je trenutka do sada doživjela niz transformacija koje su ne samo znanstveno
utemeljene nego i ‘ugodne oku’, dala je svoj komentar Katalinić.
Knjiga obuhvaća razdoblje od sredine 18. do polovice 19
st. i podjeljena je u dva dijela koja su diktirana i objektivnim izvanglazbenim
faktorima, ali i elementima koji imaju veze s glazbom. Prvi dio obuhvaća 18 stoljeće
– koje nije u svim fazama jednako poznato. ‘Zadar je doživio nekoliko kataklizama
u svojoj novijoj povijesti koji su njegove bogate kulturne baštine uništili ili
su se materijali naprosto ‘odnijeli’, objašnjava Katalinić.
Sredinom 18. st., zahvaljujući idejama Pape Bendikta XIV.,
počinju se i sustavno čuvati i rukopisne muzikalije, a ne samo tiskane i crkvene
knjige. Tada započinje ‘bum’ arhivskog glazbenog materijala i stoga su u ovoj knjizi
podaci koji datiraju iz druge polovice 18. st. znatno bogatiji.
U ova 2 djela, Katica Burić je obhvatila glazbeni život
i crkvene i svjetovne sfere, predstavivši niz glazbenika koji su u njima
djelovali (neki samo u u jednoj, a neki paralelno u obje). ‘Ono što mi je
posebno drago’, istaknula je Katalinić, ‘je to što je Burić na mnogo načina
obuhvatila elemente koji povezuju Zadar s ostalim jadranskim gradovima i
otocima (od Dubrovnika do Krka) i na taj način dokazala i predstavila javnosti
tu njegovu bogatu glazbeno-umjetničku baštinu i utjecaj koji je zaista daleko
sezao te bio uzpr mnogim sredinama. Nadam se da Katica Burić neće na ovome
stati jer, uz Zadar, ima isto tako još mnogo toga za istražiti’.
Ovom knjigom Katica Burić je obuhvatila 18. st. i prvu
polovicu 19 st. ‘Ne mislim da to ovdje završava’, rekla je,’jer po cilj bi
ovdje trebao biti da ta djela do kraja izvučemo iz zaborava, valoriziramo ih i
vidimo gdje su ona kvalitetom te ih na kraju i snimiti. Ne mislim na to da moraju
postati djelom koncertnih programa, već da ostanu zabilježena na nekoj snimci
kao povijesni dokument’, objasnila je Burić.
U svom daljenjem radu, Katica se već nekoliko godina
bavi drugom polovciom 19. st., do Prvog svjetskog rata, i kaže kako je
konstantno fasciniraju činjenice koje ukazuju na bogatu povijest grada Zadra. U
stotinjak godina, koegzistirala su dva operna kazališta, nekoliko glazbenih
društava; Zadar je imao svoj veliki orkestar, filharmonijsko društvo kroz koje
je prošlo stotine glazbenika (što profesionalaca što amatera).
‘To je bio jedan grad gdje su kultura, umjetnost i
glazba zapravo ‘isijavale’ na sve strane. I to je ono što me motivira da se
stalno bavim time jer nisam uvijek sretna kada vidim što se u današnje vrijeme događa
u našem gradu. Mislim da je Zadar grad budućnosti, barem u ovoj našoj regiji, a
glazba, umjetnost i kultura nisu na nivou na kojem bi trebale biti. Žao mi je
da se zanemaruje ta silna bogata prošlost grada i nadam se da će se to
promijeniti te da će i ovaj moj rad barem djelomično na to utjecati’, poručila
nam je Katica Burić.
Jedna lijepa vijest za knjižnicu Sveučilišta u Zadru. Muzička
akademija Sveučilišta u Zagrebu jučer je poklonila izbor iz publiciranih djela
Hrvatskog muzikološkog društva uz nadu da će pomoći ljudima da još bolje
upoznaju muzikologiju te da svi koji se bave bilo kakvim povijesnim
istraživanjima uzmu u obzir i glazbenička odnosno muzikološka postignuća jer će
im možda i ona donijeti odgovore na neka njihova pitanja.
