Mediteranski armerun autora B. Ćurka i S. Suraća nije uobičajena fotomonografija Mediterana s tipičnim zalascima sunca, poznatim kulturnim znamenitostima i slikama ushićenih turista.
Već po koricama knjige na kojoj stari zadarski kapetan Šime Gržan
slika dok se pored kroz otvorena vrata na balkonu naziru autori
knjige – vidimo da ćemo se uputiti u nešto originalno,
intrigantno, poznato – a ipak…
Na pozadini glavne naslovne stranice, tik iznad CIP-ova zapisa,
poznavatelji Silbe odmah će prepoznati gušternu iz
dvorišta najslavnijeg silbenskog kapetana Petra Marinića, koja se
nalazi u neposrednoj blizini Torete.
Dok u posveti čitamo da je knjiga “hommage starim kapetanima” i
prelazimo na prvu leteru, uviđamo da autori knjige od nas
očekuju ponešto drugačiji vid putovanja po Mediteranu.
Kapetani su dakle iznimno važni u ovoj knjizi koja naznačuje ono
što nam je poznato na arhetipskoj razini: 50 tipoloških
mediteranskih tema od agave do vapora, upotpunjenih sa 167
vrhunskih fotografija. Naši autorski kapetani, filozof Bruno
Ćurko i fotograf Stipe Surać, ne žele nam odmah otkriti na koje
nas točne lokacije vode ove letere i litrati. U
tekstovima tek rijetko nailazimo na spomen neke lokacije.
Primjerice, u tekstu o koralju ne spominje se Zlarin kao
višestoljetni najvažniji jadranski punkt vađenja i obrade
koralja. No, to nam otkrivaju koordinate uz pripadajuću
fotografiju. Neobično putovanje upotpunjeno je prilogom uz
knjigu, interaktivnom kartom Jadrana – od Istre do Pelješca – sa
GPS koordinatama i QR kodovima, pomoću kojih možemo detektirati
točnu lokaciju na kojoj je Stipe Surać okinuo fotoaparat. Možemo
se i zabaviti zanimljivom igrom pitalica na poleđini karte, čiji
se odgovori nalazi u samim tekstovima.
Ta simbioza tekstova i fotografija daje nam naslutiti o čemu se
zapravo radi kad govorimo o Mediteranu. Ovdje je svakodnevica
isprepletena sa grčkom, rimskom ili egipatskom mitologijom,
biblijskom i kršćanskom ikonografijom, mirisima, slikama i
okusima, florom i faunom.
Kratke letere tek naznačuju, kao što ni kultni,
erudicijski Matvejevićev Mediteranski brevijar ne
pretendira dati iscrpan pogled na Mediteran. Poznato je koliko je
Matvejević kratio kartice i kartice već napisanog teksta iza
kojih su stajali bezbrojni sati proučavanja.
Tako se i zadarski Armerun čini kao autorski ekstrakt iza kojeg
stoji brušenje doživljenog i sročenog. Mediteranski armerun
knjiga je kojoj ćemo se vraćati kad god zaželimo uroniti u nešto
lijepo.
Priredila: Helena Novak Penga, Gradska knjižnica
Zadar
