Posebnost izložbe čini to što se slike nalaze u prostorima tzv. krletki odnosno pripremnih izložbenih dvorana Kneževe palače koje su zajedno projektirali Igor Pedišić i Iva Letilović
Jučer su se u prostorima Kneževe palače održale prezentacija Baštinskog muzeja u 3D tehnici koju nam je predstavio arhitekt Igor Pedišić i otvorenje izložbe pod nazivom ‘Arhitektura sa zida i stola’ autorice Ive Letilović.
Kako je poznato, Narodni muzej Zadar sadrži u svojim depoima oko 40 tisuća predmeta i stoga su kustosi, arhitekti, Poglavarstvo grada Zadra i profesor Tomislav Šola napravili projekt pod radnim nazivom Baštinski centar, gdje će u skoroj budućnosti biti smješteni svi odjeli Narodnog muzeja. Riječ je o prostorima Providurove i Kneževe palače.
O izložbi ‘Arhitektura sa zida i stola’, koja se jučer otvorila u sklopu 3D predavanja o prošlom, sadašnjem i budućem izgledu Baštinskog centra, popričali smo s autoricom i arhitekticom Ivom Letilović.
‘Sam naziv izložbe, kao i njezin postav, govore kako je podijeljena u dvije cjeline. Jednu cjelinu predstavljaju završni projekti koji su prezentirani kao fotografije na zidu koje sam radila u suradnji s arhitekticom Moranom Vlahović, a drugu cjelinu predstavljaju projekti koji su prezentirani na stolovima što znači da su oni još uvijek u radnom procesu te da je izložena samo jedna faza odnosno trenutak u kojemu se sada nalaze’, rekla nam je Letilović.
Projekti na stolu vezani su za grad Zadar i Zadarsku županiju. Najznačajniji od tih projekata je onaj Baštinskog muzeja koji je jučer bio ukratko i prezentiran. Između ostalog, tu su od veće važnosti i projekti Dom za starije i nemoćne osobe na otoku Olibu te Memorijalni centar u Škabrnji.
‘Posebnost ove izložbe čini to što se slike nalaze u prostorima takozvanih krletki odnosno pripremnih izložbenih dvorana Kneževe palače koje smo zajedno projektirali Igor Pedišić i ja. Običaj je da arhitektonske izložbe uvijek predstavljaju nečiji rad kroz fotografiju ili nacrt. U ovom slučaju se nečiji rad može po prvi puta vidjeti u mjerilu 1:1’, objasnila nam je arhitektica Letilović. Izložba je, neslužbeno doznajemo, za javnost otvorena do 10. srpnja 2011.
Arhitekt Igor Pedišić održao nam je prezentaciju Baštinskog muzeja u 3D tehnici u kojoj nam se predstavio projekt Baštinskog muzeja od njegovih samih početaka (stvaranja tlocrta) do završetka određene faze glavnog projekta. Ujedno se iskoristila prilika da se sve zainteresirane na jučerašnjem predavanju upozna s poviješću ovog prostora, s nastanjenjem privremenih prostorija kao i s budućim izgledom Baštinskog muzeja, poručio nam je Pedišić.
‘Budući izgled Baštinskog centra teško jeopisati u malo riječi. Proizašao je iz pretvaranja i reinterpretacije sklopa Kneževe i Providurove palače, koji je u puno elemenata netipičan i nedovoljno adekvatan za organizaciju izložbenih i muzejskih djelatnosti. Kroz transformaciju tog prostora, primjenom suvremenih, arhitektonskih sredstava, tehničkih pomagala i dr., uspjeli smo dobiti sklop koji može u potpunosti zadovoljiti izložbene i muzeološke potrebe dok se projekt ne privede svome kraju, a ovaj objekt ne zadobije svoj krajnji i ciljani izgled.’
Misao vodilja ovog projekta, kako nam je objasnio arhitekt Pedišić, je bila da se sklop Kneževe i Providurove palače, kojeg u velikom djelu predstavljaju prostori i prostorije labirintskog karaktera, pretvori u jedan prohodan prostor te da se oformi komunikacija koja je primarna kod funkcioniranja bilo kojeg muzeja.
‘Želja nam je bila maksimalno ostvariti omunikaciju unutar prostora obiju palača tako da se putevi posjetitelja i obilazak artefakata, ali i putevi zaposlenika muzeja omoguće u određenim vremenskim intervalima bez ikakvih smetnji te da se ta (ne)prohodnost labirintskog karaktera (naročito Providurove palače) u što većoj mjeri eliminira’, rekao je Pedišić.
Riječ je jako velikom i skupom ‘zahvatu’ na 12 000 m2 ukupnog vanjskog i unutarnjeg prostora dviju palača. Arhitekt smatra da Grad neće odustati od ideje realizacije ovog projekta već da jedino pitanje vremena u kojem će se projekt realizirati.
Kao jednu ‘premosnicu’ iliti privremeno rješenje uredio se jedan improvizirani izložbeni prostor tzv. krletke koje će, osim artefakata, fotografija, arhitekture i dizajna, pokazivati i lice palače koje se kasnije više neće imati priliku vidjeti. Arhitekt Pedišić naglašava kako je palača, kakva je trenutno predstavljena građanstvu, jedinstvena prilika da je se upozna onakvu kakva se više neće imati priliku upoznati nakon što se projekt dovrši.
