
Kosterlnik se zalaže za to da se pop-kultura i njeni glavni eksponenti ne mogu srogo dijeliti od takozvane visoke kulture
Zgoditak Antonina Panenke u finalu Europskog nogometnog prvenstva
jedan je od najvećih umjetničkih poteza koji sam ikad vidio. Izjavio je
to Branko Kostelnik
na predstavljanju dvije svoje knjige – »Eros, laži i pop-rock pjesme« i
»Popkalčr« – i time demonstrirao da nema velikih granica između elitne i
pop kulture, iako se među njima stalno radi velika distinkcija, piše novilist.hr
Taj
zgoditak Panenke spada među mitske trenutke povijesti svjetskog
nogometa. Brkati čehoslovački reprezentivac iz jedanaesterca je lobao
njemačkog vratara Seppa Maiera i tim je zgoditkom donio naslov prvaka
Europe svojoj domovini. Kostelnikove su knjige za Vanju Babića
, likovnog kritičara, »teorija i praksa pop-kulture«, a njegov stil ima
značajke ležerne ozbiljnosti i nepretenciozne ambicioznosti.
Kosterlnik se zalaže za to da se pop-kultura i njeni glavni
eksponenti ne mogu srogo dijeliti od takozvane visoke kulture, kazao je
Babić. No, Kostelnik, inače voditelj Odjela za programsko-izložbenu
djelatnost u Muzeju suvremene umjetnosti, novinar, publicist,
utemeljitelj rock grupe »Roderick«, ni visoku kulturu ne dijeli od
pop-kulture. Babić je istaknuo Kostelnikov esej o Juliju Kniferu kojega
je doista teško povezati s pop-kulturom, a Kostelnik je tu poveznicu
pronašao u Kniferovoj ljubavi prema nogometu i »tako na pop način pisao o
nepop pojavama«.
Seid Serdarević
, glavni urednik »Frakture« koja je objavila »Popkalčr«, a u
suzidavaštvu s HDP-om i »Eros, laži i pop-rock pjesme« istaknuo je da su
dvije Kostelnikove knjige komplementarne. Dok je »Popkalčr« zbirka
autorovih tekstova o odnosu pop-kulture i visoke kulture, »Eros, laži i
pop-rock pjesme« knjiga je o tranzicijskom položaju pop-kulture,
erotizmu i odnosu prema ženskom tijelu.
Tranziciju je kao motiv naveo i urednik »Erosa, laži i pop-rock pjesama« Aleksandar Štulhofer.
Za njega to jedinstvena studija, skica Hrvatske u devedesetim godinama kroz život rock banda, »Rodericka«. Estetika tada nije imala ništa sa životom. Tada vladaju zakoni
tržišta koji su vođeni sitnim osobnim interesima, kazao je Štulhofer.
O knjizi i autoru zborio je i Bruno Kragić
, ravnatelj Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, koji je za sebe
pošteno kazao kako o pop kulturu uglavnom ne zna ništa, o punku i rocku,
stalnim Kostelnikovim temama, ne zna ništa, a po znanju pop-kulture
spada među reakcionare, dok je Kostelnik po znanju i shvaćanje
pop-kulture revolucionar. Kragić je Kostelnikov stil usporedio sa stilom
Ive Škrabala u njegovim knjigama o hrvatskoj filmskoj povijesti i u
smislu iskričavog stila Kostelnik se nameće kao Škrabalo pisanja o rocku
i pop-kulturi.
novilist.hr/ezd



