
Ovaj biennale se razlikuje od ostalih po tome što je usmjeren na hrvatsku scenu. Nekolicina autora je iz Zadra. Galerija umjetnina odigrala je pedagošku funkciju što je i njena uloga u ovom gradu, zaključila je Srhoj- Čerina
Sinoć je u Kneževoj palači otvorena završna izložba 1. biennala hrvatske mlade fotografije. Na natječaj za autore do trideset godina sudjelovao je 131 autor s 621. fotografijom.

U prvom krugu žiriranja kojeg su činili Antonija Mlikota, Vinko Srhoj i Nevena Štokić prošla su 173 rada, a u drugom, Stanko Abadžić, Dalibor Martinis, Ljubica Srhoj-Čerina, Vinko Srhoj i Ivan Vekić odabrali su 56 fotografija.
Prema izboru žirija, prvo je mjesto osvojila Barbara Šarić, drugo Morena Čonka, a treće Marina Ćorić.
Ravnateljica Narodnog muzeja, Renata Peroš otvorila je izložbu riječima zahvale organizatorima: studenti/cama Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i Galeriji umjetnina te stručnom žiriju i koordinatorici izložbe Nevenki Štokić. Istaknula je kako se veseli samostalnom predstavljanju autorica te dodala da će Narodni muzej nastojati poticati ovu manifestaciju.
Ljubica Srhoj-Čerina pozdravila je studente i naglasila da se veseli suradnji s njima kako se i prije deset godina veselila suradnji s profesorima kad je održan zadnji Salon mladih. Pohvalila je studentski entuzijazam i spomenula njihovo žaljenje za triennalom Čovjek i more, a s osobitom nostalgijom se prisjetila prvog Salona mladih 1977.
– Tadašnji studentski projekt iznjedrio je umjetnike od kojih su neki i danas prisutni na likovnoj sceni. 1989. odlučeno je da se prekine s izlaganjem, a potom je rat osiromašio likovnu scenu i tek nakon 11 godina pauze ponovno je obnovljen Salon mladih, ali s naglaskom na fotografiju. Ovaj biennale se razlikuje od ostalih po tome što je usmjeren na hrvatsku scenu. Nekolicina autora je iz Zadra. Galerija umjetnina odigrala je pedagošku funkciju što je i njena uloga u ovom gradu, zaključila je Srhoj- Čerina.

Ivan Vekić se u ime studenata zahvalio svim djelatnicima Galerije umjetnina, a posebice profesoru Antunu Travirki koji ih je usmjeravao još prije dvije godine, te članovima žirija, natjecateljima i sponzorima.
– Cilj ove izložbe bio je odužiti se gradu i podariti mu još jednu manifestaciju. Drugi cilj bio je postići relevantnu kvalitetu radova, rekao je Vekić.
Vinko Srhoj progovorio je o žiriranju i predstavio tri autorice, istaknuvši kako je odluka o pobjednici bila jednoglasna.
Barbara Šarić rođena je 1982. u Zagrebu, a fotografijom se bavi od rane mladosti. Diplomirala je filozofiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studija boravila je u Rimu, Brightonu, jugoistočnoj Aziji i Južnoj Koreji. U New Yorku je završila jednogodišnji studij dokumentarne fotografije, radila za Wall Street Journal, agencije Redux, New York Magazine i hrvatski Cropix.
Osobne projekte radi neovisno, a najveću podršku ima u prijateljicama s kojima je osnovala Regenade Media Laboratory krajem 2010. Dobila je prvu nagradu u kategoriji “Tijelo” na Rovinj Photodays 2011″. Fotografijom kao da poručuje da svako tijelo nosi potencijal umjetnosti.

Morena Čonka, rođena 1985., u fotografske vode ulazi tek 2005. kad ima samostalnu izložbu u Klubu mladih Orlando u Dubrovniku. Tijekom 2005. i 2006. sudjeluje na grupnoj izložbi studenata Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku, a 2007. na grupnoj izložbi u Dubrovniku.
Uzori su joj Man Ray, Lee Miller i Salvador Dali. Fotografija stubišta očišćena je od svake anegdotalnosti, a stubište je ostavljeno kao metafora silaska ili uspinjanja.
Marina Čorić, rođena 1987. u Zadru, imala je dosad dvije izložbe crteža i ilustracija: 2008. sa sestrom u Gradskoj knjižnici Zadar i 2009. u Arsenalu u sklopu Alternala. Pretežno se bavi autopotretima u kojima eksperimentira šminkom, odjećom, osjećajima i lokacijama.
Fotografija podsjeća na rad Man Raya “Noire et Blanche” i odražava hladnu erotičnost.
Autoricama su na samom kraju predstavljanja uručene plakete: monografija Stanka Abadžića i monografija međunarodnoga fotografskog triennala “Čovjek i more (1957.-2007.). Pobjednica je osvojila novčanu nagradu u iznosu od 2000 kuna.



