Tema današnjeg susreta bila je "Aleph", zbirka pripovjedaka argentinskog književnika J. L. Borgesa
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja danas je u Svečanoj dvorani Sveučilišta priredilo predstavljanje projekta “Aleph” nastalog u okviru studentskog programa Jadranski stol. Podsjećamo, projektom pod nazivom “Jadranski stol” mladi hrvatski umjetnici predstavljaju se publici putem dijaloga i diskusija, s ciljem da se potakne veći interes za suvremena strujanja u umjetnosti, kao i da se bolje upozna studente sa suvremenom hrvatskom likovnom scenom.
Tema današnjeg susreta bila je “Aleph”, zbirka pripovjedaka argentinskog književnika J. L. Borgesa . O zbirci se govorilo kroz osvrt na pismo Tonka Marojevića koje je on još u mladim književnim danima napisao Borgesu, ali ga nikada nije poslao.U predstavljanju su sudjelovali prorektor Josip Faričić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Mikica Maštrović, moderator/inicijator projekta Josip Zanki i prof. Robert Bacalja, sa studentima Sveučilišta u Zadru. Bio je to, ukratko, otvoreni razgovor s nositeljima projekta kojeg su moderirale studentice s različitih odjela Sveučilišta u Zadru nakon čega je u Galeriji sv. Dimitrija održano i samo otvorenje izložbe grafičke mape “Aleph”.
Projekt Jadranski stol je krenuo je još 2010. godine. Riječ je o studentskom projektu, s Josipom Zankijem kao moderatorom i inicijatorom, u kojem se pozivaju na gostovanje različiti teoretičari iz umjetničkih i raznih drugih područja. Tako su do sada gostovali suvremeni hrvatski umjetnici: Marijan Crtalić, Krešimir Zimonić, Petar Barišić, Tomislav Buntak, Siniša Labrović, teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, povjesničar umjetnosti Željko Marciuš. “Alephom” se projekt Jadranski stol nastavlja.
“Projekt “Aleph” nastao je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2010. godine na Noć muzeja kada je 14 suvremenih hrvatskih umjetnika, između ostalog Hrvoje Šercar, Nevenka Arbanas, Zdenka Pozaić i Tomislav Buntak, javno radilo ex libris tj. gravirali su grafike”, rekao nam je Josip Zanki. “Dio Alepha također sačinjava i ulomak iz predstave koju su radili Goran Matović i Tonko Maroević. Nakon toga je otisnuta i napravljena grafička mapa pod nazivom “Aleph” u izdanju NSK. Vrlo je simbolično za nadodati kako je i sam Borges radio u biblioteci, stoga i sam projekt Aleph, koji je također povezan s tim prostorom, dobiva na dodatnoj vrijednosti i snažnijoj simbolici”, rekao je Zanki.
“Knjiga koja želi trajati je ona koja se može čitati na različite načine. U svakom slučaju, ona treba omogućiti različito, promijenjivo čitanje. Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način.” (J.L.Borges)
S nekoliko se prigodnih riječi svima obratio i prorektor, prof. dr.sc. Josip Faričić. “Projekt poput “Jadranskog stola”, grafičke mape “Aleph” i, zapravo, cijela ta ideja, prilika je da se iskaže kreativnost i duboka utkanost u akademsku zajednicu onih elemenata koje ponekad smatramo izoliranim i nedohvatljivim svijetom, poput različitih aspekata umjetnosti. Sama simbolika artefakta Jadranski stol asocira nas na značenje Jadrana i poziciju Zadra koji okuplja različite kulture i civilizacije te omogućuje različite aspekte kulturnog, gospodarskoga, političkog i svakog drugog prožimanja iz koje se ponovno rađaju nove ideje”, kazao je Farčić.
Naglasio je kako Jadransko more i obale svakako nisu samo predmet istraživanja različitih znanstvenika, već su često vrhunsko nadahnuće za izuzetna umjetnička književna znanstvena i druga ostvarenja, poput “Alepha”. Spomenuo se i simbolike naslova ove grafičke mape “Aleph” koji je potaknut iskonskim značenjem budući da se radi o prvom slovu alfabeta Bliskog Istoka. Ta duboka simbolika označava početak pismenosti, sustavnosti, promišljanja i načina života. I zato to prvo slovo sustava abecede, kao i Aleph, predstavlja točku u kojoj sve počinje i koja sve okuplja”, zaključio je Faričić.
Inače, zbirku “Aleph” sačinjava sedamnaest fantastičnih pripovjedaka i epilog Jorgea Luisa Borgesa. Uz glasovitu zbirku Ficcones (Izmišljaji), “Aleph” je najvažnija knjiga narativnih tekstova u opusu toga velikog argentinskog pisca. Nosi naslov po završnoj priči: El Aleph. U njoj se, kombinacijom vrhunske intelektualne humoreske i oniričke fantazije, opisuje život beznačajnog pisca kojem sudbina dodijeli jedinstvenu milost, tj. da ugleda viziju Alepha – prvog slova hebrejskog alfabeta – u kojoj se zrcale mijene čitavog svemira.
Kritičari sugeriraju da je tu riječ o ironičnoj parafrazi Danteova pakla. Točno nasuprot njoj stoji priča Zahir, o čovjeku (Borgesu) kojega svako malo opsjeda slika novčića od nikla, sve dok mu na kraju iz misli ne istisne skoro svaku pojedinost što je obuhvaća svemir. Te i druge priče uvrstile su ovu knjigu u sam vrh svjetske fantastike.
