U četvrtak, 11. srpnja u 21:30 sati, u dvorištu Providurove Palače gostuje Kazalište Moruzgva iz Zagreba s predstavom Miroslava Krleže – ”Bobočka ili drugih sto
stranica Filipa Latinovicza”.
Redatelj predstave je
Ivan Leo Lemo, a uloge tumače Ecija Ojadanić i Alan Miličević.
adaptacija romana “Povratak Filipa Latinovicza”: Ana Tonković Dolenčić
glazba, video, svjetlo: Willem Miličević
kostimi: Mirjana Zagorec
tehnički suradnik: Darko Crnčević
fotografije: Filip Čargonja
režija, scenografija: Ivan
Leo Lemo
Ulogu Bobočke, te fatalne Krležine literarne persone,
utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica
kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica koja se dosad
dva puta okušala u Krležinim dramama i to kao Melita u “Ledi” i kao Anka u “Kraljevu.
Predstava “Bobočka ili
drugih sto strana Filipa Latinovitcza” prilika je za sve kazališne sladokusce
da pogledaju taj kultni roman iz drugog rakursa te da se upute na uzbudljivi
rafting kroz kanjone rečenica našeg najvećeg pisca.
Kazalište Moruzgva ovom predstavom obilježava osamdeset godina
od kad je “Povratak Filipa Latinovicza” napisan.
Iz prvog lica
Ksenija Radajeva Bobočka je
centralni ženski lik u romanu Povratak Filipa Latinovića, ali i jedan od
najfascinantnijih karaktera hrvatske književnosti uopće. Sva sazdana od
proturječja smještenih u ekstremima mogućeg psihološkog registra jedne žene,
ona je istodobno furiozna i destruktivna, strastvena i hladna, ali i duboko
emotivna te suosjećajna. Tamni anđeo propasti i svjetlo nad provalijom.
Putujući od radikalnih čulnih iskustava visoke produkcije do provincijske
birtije na rubu egzistencije ostvaruje se bizaran niz koji običan život
unapređuje u sudbinu i jedno lice čini
izvanredno zanimljivim svakovrsnim čitanjima.
Bobočkina sudbina je i mala
studija o slobodi, jedna od inačica teze da impuls za odbacivanjem svakog
civilizacijskog obzira vodi u (uvjetno rečeno) moralnu propast, te postavlja
pitanje je li sloboda cilj ili samo sredstvo. Ksenija Radajeva je zatočena u
svom oslobađanju i čarobno snažna na liniji vlastite nemoći. Ona intuitivno, od
djetinjstva ćuti da je samo mrtav čovjek slobodan od bilo kakve verzije života,
te je kod nje izvanredno stvarno isprepletena želja za životom i strast prema
umiranju. Kao mnogi Krležini likovi i Bobočka marljivo radi na svim detaljima
svoga uništenja, ali tek će je smrtonosni ugriz krezubog paralitika (da, Baločanski
nema prednja dva zuba) konačno osloboditi od svih okvira, utišati buku nemira,
neutažive pohote i prezira. Tragikomično i potresno, snažno, uvijek proturječno
– kvalitete su koje brišu granice formata, a samom transformacijom iz
književnog u kazališno prizorište izranjaju i nove, možda nenapisane nijanse.
Iz prvog lica stvari izgledaju
drugačije…
Ana
Tonković Dolenčić
O BOBOČKI:
Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a
kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog
luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca,
Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti,
ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u
kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže,
ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije.
U tim se intimnim
prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom
ženskom tijelu. Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu
simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke mitski, neke
povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo
uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju
svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu
malograđanskom, licemjernom i sputavajućem.
Možda baš zbog preciznih literarnih
oštrica kojima Krleža reže čovjeka i čovječanstvo tumačeći njegovu vječnu
anatomiju, možda baš zbog kronične aktualnosti njegovih dijagnoza, učenici i
studenti kroz lektiru, tri desetljeća nakon Krležine smrti, pronalaze lekciju i
inspiraciju koja im može jako pomoći u ovim vremenima inflacije paklenog šunda.
