Likovna umjetnost u 2013. – Picasso i Caravaggio obilježili hrvatsku likovnu scenu u 2013.

Izložba
“Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz” održala se od 23. ožujka do 7.
srpnja, a posjetilo ju je više od 133 tisuće ljudi. Ta prva
retrospektiva Pabla Picassa u Hrvatskoj kronološki je predstavila slike i
skulpture jednoga od najznačajnijih svjetskih umjetnika, počevši od
“Čovjeka s kapom” koju je naslikao kao četrnaestogodišnjak do
autoportreta “Nedjelja”, završenog neposredno prije nego što je umro
1971. godine. Riječ je o jednom od dva postava iz Picassova pariškoga
muzeja, koji su putovali svijetom nakon što je taj muzej 2009. bio
zatvoren zbog obnove.

Kao najvrednije umjetničko djelo ikad izloženo u Hrvatskoj u
zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) predstavljeno je
remek-djelo slavnog talijanskog slikara Caravaggia, “Večera u Emausu”.
Caravaggiovo ulje na platnu iz 1606., koje prikazuje Isusa nakon
uskrsnuća, inače se čuva u Pinakoteci Brera u Milanu, a Italija ga je
posudila Hrvatskoj kao znak dobrodošlice u povodu njezina ulaska u
Europsku uniju.

Izložbu “S Caravaggiom u Europu/Večera u Emausu iz Pinakoteke
Brera u Zagrebu” vidjelo je od 5. lipnja do 31. kolovoza više od 25
tisuća posjetitelja, a samo zadnji dan bilo ih je skoro dvije tisuće.
Takvoj posjećenosti izložbe, koja je imala i didaktičke panoe o njegovu
stvaralaštvu, Pinakoteki Brera i baroknom slikarstvu, pridonijela su i
brojna popratna događanja, od kreativnih radionica i predavanja do
projekcija filma o Caravaggiu.

Od nastupa hrvatskih likovnih umjetnika u inozemstvu izdvaja se
velika izložba Ivana Kožarića “Sloboda je rijetka ptica” koja se održala
u muenchenskom muzeju Haus der Kunst od kraja lipnja do kraja rujna.
Koncipirana prema tematskim poveznicama u radu toga umjetnika,
predstavila je šest desetljeća njegova umjetničkog rada. Haus der Kunst
izložbu je organizirao u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti iz
Zagreba, a pratio ju je katalog na engleskom i njemačkom. Kožarić je i s
92 godine i danas vrlo aktivan, a iz ove se godine pamti i njegova
rođendanska izložba “Devedeset i druga mu je godina tek” u zagrebačkoj
galeriji “Forum”.

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti protekle je godine
priredio i nekoliko retrospektivnih izložbi istaknutih hrvatskih
umjetnika, Josipa Vanište, Miroslava Šuteja i Vojina Bakića.

Krajem travnja u tom je muzeju bila otvorena izložba “Ukidanje
retrospektive”, koja je u desetak cjelina predstavila stvaralaštvo
slikara, grafičara i pisca, Josipa Vanište, jednog od posljednjih
velikih aktivnih umjetnika neoavangarde koji je, kao i proteklih
sedamdesetak godina, još izuzetno aktivan. Do polovice lipnja bilo je
izloženo više od 200 njegovih slika, crteža, objekata, instalacija,
kolaža, anti-časopisa i pisama, koje nisu izlaganje kronološki već su
stariji radovi pomiješani s novijima i tako stavljeni u nove odnose.

Nakon te izložbe uslijedila je retrospektiva majstora mobilne
grafike i skulpture Miroslava Šuteja, na kojoj je do polovice studenog
bilo predstavljeno njegovih 400-tinjak djela nastalih u proteklih
pedeset godina, od figurativnih studentskih crteža i gvaševa iz
dugoreških dvorišta, nastalih pod utjecajem nadrealizma i kubizma do
skulptura i apstraktnih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima
sažima svoj cjelokupni rad. Među izlošcima bilo je i onih koje hrvatska
javnost nikad nije vidjela, poput “Bombardiranja očnog živca” koji je
1965. otkupio Museum of Modern Art iz New Yorka.

Isti je muzej početkom prosinca postavio i prvu retrospektivu
Vojina Bakića, umjetnika kojeg kritika svrstava među najbolje hrvatske
kipare druge polovice 20. stoljeća, ali i najvažnije europske kipare
modernizma. Izložbom “Svjetlosne forme”, otvorenom do početka veljače,
MSU tom umjetniku nastoji vratit mjesto koje mu pripada u povijesti
hrvatske i europske umjetnosti i potaknuti na promišljanje odnosa prema
spomeničkoj baštini. Uz dvjestotinjak skulptura nastalih tijekom pedeset
godina, izloženo je sedamdesetak crteža te skice, makete spomenika,
fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija, a prvi put su
predstavljene njegove studije i radovi za nikad ostvaren zagrebački
spomenik Titu.

Zagrebačka Moderna galerija pri kraju godine obilježava stotu
obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića, dosad najvećom retrospektivom tog
prvaka domaće Moderne i prvom nakon 52 godine, a nakon premijernog
izdanja u listopadu u Požegi. Izložba donosi skoro 200 njegovih
najvažnijih ostvarenja, slika, crteža, grafika i skulptura nastale u
nepunih šest godina intenzivnog stvaralaštva u više gradova, od Požege
preko Beča, Zagreba i Muenchena do Pariza. Obuhvaćena su djela raznih
motivskih i stilskih značajki, od pariških veduta, portreta i crteža
koketa, plesačica i budoarskih scena, do skulptura, interospektivnih
autoportreta i portreta članova obitelji te ruralnih prizora. Nakon
Zagreba izložba će biti postavljena u Veneciji, a potom i u Splitu,
Osijeku i Dubrovniku.

Suradnja triju muzeja rezultirala je izložbom “Transparentna
ljepota stakla” u Muzeju za umjetnost i obrt, Arheološkom muzeju i
Muzeju Mimara, koja se održala od kraja lipnja do kraja listopada. Kroz
odabir više od 600 izložaka predstavljeni su dosezi umjetničke i
obrtničke kreativnosti oblikovanja u staklu u vremenskom slijedu od
starog vijeka do danas, a bio je to projekt koji je prvi put pružio
cjelovit uvid u taj reprezentativni dio baštine hrvatskih muzeja.

Izložba “Alegorija i arkadija – antički motivi u umjetnosti
hrvatske moderne” u Galeriji Klovićevi dvori predstavila je krajem rujna
više od 130 djela najznačajnijih hrvatskih slikara i kipara toga
razdoblja. Bila su izložena i djela najznačajnijih autora hrvatske
moderne, Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta
Auera, Bele Čikoša Sesije, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i
Ivana Meštrovića.

Umjetnički paviljon je, u godini svoje 115. obljetnice, prije
šest mjeseci dovršio sedam godina dugu obnovu, opsežne
konzervatorsko-restauratorske radove na sanaciji objekta i temeljitoj
obnovi pročelja i središnje kupole s krovištem. Svoj je rođendan
obilježio otvorenjem izložbe “Spiralno putovanje” Borisa Demura, koja je
ostvarena u okviru paviljonskog ciklusa specifičnih projekata
ambijentalnog karaktera. Nova ravnateljica tog izložbenog prostora,
Jasminka Poklečki Stošić, najavila je da će iduće jeseni u Zagreb
dovesti izložbu Joana Miroa, slavnog katalonskog slikara, kipara,
grafičara i keramičara, iz Fundacije Margeurite i Aimea Maeghta.

Izbor za novog ravnatelja zagrebačkog Muzeja suvremene
umjetnosti još traje, no mogao bi biti dovršen ako gradonačelnik
prihvati prijedlog Upravnog vijeća tog muzeja koje će birati između tri
prijavljene kandidatkinje, dosadašnje ravnateljice Snježane Pintarić,
više kustosice MSU-a Nade Beroš i ravnateljica Spomen-područja Jasenovac
Nataša Jovičić. Stručno vijeće muzeja podijelilo je po šest glasova za
Beroš i Pintarić, dok su dva glasa bila suzdržana.

U posljednjem mjesecu ove godine stigla je i vijest da je
hrvatska konceptualna umjetnica Sanja Iveković ušla u uži izbor za
prestižnu nagradu Artes Mundi, jednu od najznačajnijih britanskih
nagrada koja se dodjeljuje suvremenim vizualnim umjetnicima. U
konkurenciji su joj devetero suvremenih umjetnika iz osam zemalja,
izabranih između pristiglih 800 nominacija iz 70 zemalja. Iveković je,
nakon prošlogodišnjeg uspješnog nastupa u newyorškom muzej moderne
umjetnosti MoMA, ove godine imala i retrospektivu u Londonu, u South
London Gallery.

Ljubitelje umjetnosti i ove je godine u muzeje privukla Noć
muzeja, kada muzeji i galerije diljem Hrvatske imaju slobodan ulaz do
kasnih noćnih sati, a organiziraju i bogati popratni program. U svom
osmom izdanju manifestacija je imala više od 300 tisuća posjetitelja u
100 hrvatskih gradova, na dvjestotinjak različitih lokacija, što je za
10 posto više u odnosu na prošlu godinu.