Proizvodnja dugometražnog igranog filma ostvarila je najviše brojke u povijesti hrvatske kinematografije, hrvatski film u kinima ukupno je pogledalo 443.539 gledatelja, a u planiranom roku dovršen je i projekt Digitalizacije nezavisnih kina, priopćili su iz Hrvatskog audiovizualnog centra, predstavljajući filmsku proizvodnju u 2013. godini.
U 2013. završeno je i prikazano ukupno 16 dugometražnih igranih filmova, što je dosad najveći broj proizvedenih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. U različitim fazama postprodukcije trenutno se nalazi sedam dugometražnih igranih filmova, a nagodinu se očekuje snimanje (odnosno nastavak snimanja) još desetak naslova.
U 2013. godini prikazano je i 10 dugometražnih igranih manjinskih koprodukcija, završeno je i 13 dugometražnih dokumentarnih filmova (od čega ih je osam većinskih hrvatskih produkcija) te još 52 kratkometražna filma svih rodova: devet igranih, 15 dokumentarnih, 11 animiranih i 17 eksperimentalnih. U fazi postprodukcije nalazi ih se još 40, a u različitim fazama snimanja nalazi se još 51 kratkometražni film.
Ukupan broj gledatelja koji su u 2013. godini gledali hrvatski film dosad iznosi 443.539 (dio filmova još je u distribuciji). Najgledaniji film bila je komedija Svećenikova djeca Vinka Brešana (Interfilm) u distribuciji Continental filma, koja je sa 158.130 gledatelja postala najgledaniji hrvatski film u 21. stoljeću. Slijedi ga Šegrt Hlapić Silvija Petranovića (Maydi Film) u distribuciji Blitz film & videa, koji se još uvijek prikazuje u kinima, a do sada ga je pogledalo 126.366 gledatelja, izvijestili su iz HAVC-a.
Iza njega slijedi Zagonetni dječak Dražena Žarkovića (Kinorama) u distribuciji 2i Filma koji je privukao 68.969 gledatelja, dok je romantična komedija Sonja i bik Vlatke Vorkapić (Interfilm) u distribuciji Duplicata, ukupno privukla 97.927 gledatelja (od čega 38.682 u ovoj godini). Dobre su rezultate ostvarili i Kauboji Tomislava Mršića (Kabinet) u distribuciji Blitz film & videa s 33.367 gledatelja.
Spomenimo i da su dva hrvatska filma ostvarila distribuciju izvan Hrvatske i regije. Domaći kinohit Svećenikova djeca predstavit će se publici na repertoarima kina u Italiji, Norveškoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Brazilu, Južnoj Koreji, SAD-u i na Islandu. Međunarodnu distribuciju filma vodi WIDE Management. Dugometražni dokumentarni film Posljednja ambulantna kola Sofije redatelja Iliana Meteva (hrv. koproducent Nukleus film) distribuiran je u Njemačkoj, a nominacija za nagradu Cinema Eye u kategoriji najboljeg debitantskog ostvarenja, koju dodjeljuje istoimena organizacija sa sjedištem u New Yorku, mogla bi otvoriti vrata i distribucije po SAD-u.
U 2013. godini hrvatski filmovi bilježe ukupno 15 sudjelovanja na festivalima prve kategorije. Među najveće festivalske uspjehe treba istaknuti premijerno prikazivanje Obrane i zaštite redatelja Bobe Jelčića (Spiritus Movens) i srpsko-hrvatsko-njemačko-francusko-slovenske koprodukcije Krugovi redatelja Srdana Golubovića (hr. koproducnet Propeler Film) u programu Forum 63. Berlinalea te čak šest hrvatskih filmova u programu 48. Međunarodnog filmskog festivala Karlovy Vary. Prisutnost hrvatskog filma ponovno je jaka i na festivalima posvećenima kratkometražnom filmu. Presuda Đure Gavrana (Pipser) i Iza ogledala Jagode Kaloper (Factum) prikazani su u programu 42. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, animirani omnibus Otac skupine autora u koprodukciji Bonobostudija prikazan je u natjecateljskom programu 35. Međunarodnog filmskog festivala u Clermont-Ferrandu, a Site Selection Mare Šuljak (Kinoklub Zagreb) u natjecateljskom programu 59. Međunarodnog filmskog festivala u Oberhausenu.
Kada su u pitanju nagrade, donekle slično 2012. godini, i 2013. bila je obilježena uspjesima hrvatskih manjinskih koprodukcija. Krugovi su osvojili Posebnu nagradu žirija na 29. Filmskom festivalu Sundance, a na Berlinaleu i Nagradu ekumenskog žirija. Slovačko-češko-hrvatska koprodukcija Baršunasti teroristi koju potpisuju Peter Kerekes, Ivan Ostrochovský i Pavol Pekarčík (hrv kopr. Nukleus film) premijerno su prikazani na 48. Međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, gdje su osvojili Nagradu FEDEORA koju dodjeljuje Federacija filmskih kritičara Europe i Mediterana.
Digitalizacija nezavisnih kina jedan je od strateških ciljeva zacrtanih u Nacionalnom programu promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. koji je u potpunosti ostvaren u zadanom roku od dvije godine. Zbog prelaska analognih formata prikazivanja na digitalne realizacija ovog projekta bila je nužna kako bi kinoprikazivačka djelatnost u Hrvatskoj uopće mogla opstati. Postotak digitalno opremljenih dvorana danas iznosi 87%, što znači da je od ukupno 146 dvorana koje su u funkciji digitalno opremljeno 128. Visoki postotak digitaliziranih dvorana Hrvatsku svrstava u sam europski vrh, a njezina dobra praksa uzor je mnogim drugim zemljama u neposrednom i posrednom okruženju.
Projekt je ostvaren u suradnji Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te lokalnih uprava.
