U zagrebačkoj Kući za ljude i
umjetnost Laubi večeras je otvorena izložba radova mladoga suvremenog
slikara Zlatana Vehabovića koja pod zajedničkim nazivom “Prokleta
posada” donosi radove u kojima umjetnik nastavlja svoja višegodišnja
umjetnička istraživanja pojedinih mehanizama, fenomena i pouka,
prisutnih u pustolovnoj književnosti.
U svojoj najnovijoj
seriji slika u kojima kombinira slikarske tehnike i fotografiju, koju
koristi kao vizualni izvor i predložak za slikanje, Vehabović poseže za
motivima karakterističnim za književne avanture – muškarci na moru,
brodovi u oluji, nepregledni krajolici i fascinantne životinje
ilustriraju neizvjesnost koja proizlazi iz odnosa čovjeka i prirode.
Povezujući ekološke i društvene sustave kroz kompleksne
adaptivne odnose, umjetnik ukazuje na to da se brojni ekosustavi, koji
su se nekoć smatrali prirodnima, zapravo razvijaju kao kulturno-ekološki
sustavi.
Naslov izložbe inspiriran je pjesmom jednog škotskog pjesnika
koja govori iz ženske pozicije o odvojenosti od supruga koji veći dio
godine provodi na brodu, u kitolovu.
“To mi je bilo interesantno prije svega zbog ideje pustolovine i
avanture koja je mene obilježila kao autora, motiva na kojemu gradim
svoju umjetničku praksu”, kazao je govoreći o svojim inspiracijama za tu
seriju Vehabović u razgovoru s kustosicama Moranom Matković i Vanjom
Žanko na večerašnjem otvorenju.
Druga tema koja ga je inspirirala je intimna priča dvoje ljudi
sadržana u pjesmi, dok je treća ideja heterotopije, koncepta koji se
odnosi na mjesto koje je izolirano i nema nikakve veze s gradovima i
urbanim prostorima u kojima živi suvremeni čovjek.
“Sve se to slilo u jednu temu i krajnje poetski obilježava radove u ovoj seriji”, kazao je umjetnik.
Osvrnuo se i na svoje metode rada, u kojima se prilikom
umjetničkog istraživanja često koristi fotografijama. “U osnovi, prije
svake slike imam grubu ideju što želim od prizora i kako želim da on
izgleda. Često redateljski pristupam djelima, pa su mi potrebni
predlošci. U tome je uloga fotografije kojom se služim u slikama”,
pojasnio je.
Često uprizorava i snimanje s protagonistima koji predstavljaju
figure koje želi imati na slici, te provodi sate i sate kopajući po
bespućima interneta. “Proces rada nikad nije isključiv, jedna stvar
hrani drugu, dok je sam proces slikanja uvijek specifičan i nikad
pretjerano jednostavan”, kazao je umjetnik.
“Prokleta posada” Vehabovićeva je druga samostalna izložba u
Laubi, a njezino je otvorenje večeras privuklo velik broj ljubitelja
umjetnosti.
Slike se mogu pogledati do 24. siječnja.
U povodu izložbe, koja zauzima otprilike polovicu prostora
Laube, u drugom je dijelu prostora smješten izbor iz Zbirke Filip Trade
koji u tzv. “Nestalnom postavu” donosi ‘highlighte’ zbirke čiji se
autori generacijski i stilski povezuju s Vehabovićevima.
“Riječ je o prepoznatljivijim djelima koja se vežu uz zbirku, a
čijim smo odabirom htjeli istaknuti umjetnike koji su na neki način
bliski Zlatanu – bilo generacijski bilo stilski i načinom rada – kako
bismo pokazali što još iz kolekcije imamo da popuni njegovu priču”,
kazala je za Hinu kustosica Laube Morana Matković.
Tako se u Laubi uz Vehabovićeve radove može pogledati slavna
skulptura “Bruce Lee” Ivana Fijolića, “Discoware” Kristiana Kožula, “Art
deklaracija” Lovre Artukovića, ali i radovi Stipana Tadića, Ines
Krasić, Lale Rašić i Silvia Vujčića.
Izložba je osmišljena kao cjeloviti projekt koji ima više etapa,
pa će tako već sljedeći tjedan, u četvrtak 16. siječnja, u Laubi biti
upriličeno predstavljanje posebno za nju osmišljenih suvenira. Riječ je o
art printevima i drugim popratnim materijalima koje je osmislio
dizajnerski kolektiv Boonika u suradnji s umjetnikom.
Zbirka Filip Trade okuplja više od petsto radova hrvatskih
umjetnika i umjetnica nastalih od pedesetih godina prošloga stoljeća do
danas – najstariji rad u zbirci je “Bara s kokoši” Ivana Kožarića iz
1949. Posljednjih nekoliko godina zbirka je fokusirana na aktualnu
produkciju autora mlađe i srednje generacije, a najzastupljeniji
umjetnik zbirke je Lovro Artuković, s čak 33 rada.
