Povod predavanja o povijesti zadarskih zelenih oaza bilo je obilježavanje 20 godina od prvog predavanja Mirne Petricioli u Matici Zadrana na temu vrtova i perivoja
Matica Zadrana je u utorak, 10. lipnja, priredila predavanje mr. sc. Mirne Petricioli, dipl.ing.agr. na temu “Povijest zadarskih vrtova i perivoja”.
Mirna Petricioli nas je povela na zanimljivu šetnju zadarskim vrtovima i perivojima, upoznavajući nas s njihovom pejzažnom arhitekturom i povijesnim kontekstom, a sve u cilju podsjećanja na veliku važnost zelenih gradskih površina, a s druge strane – premalu valorizaciju istih.
Dala nam je općeniti povijesni pregled zadarskih vrtova i perivoja, te dala opis pojedinačnih. Sadašnje i buduće stanje istih je za sada preskočila jer, kaže, predavanje bi trajalo jako dugo. No i to će se vjerojatno uskoro realizirati jer u pripremi je predavanje na tu temu za Društvo arhitekata.
Povod predavanja o povijesti zadarskih zelenih oaza bilo je obilježavanje 20 godina od prvog predavanja Mirne Petricioli u Matici Zadrana na temu vrtova i perivoja.
“Matica je osnovana ’93., a ja sam ’94. u sklopu ciklusa predavanja na temu “Što Zadrani ne znaju o Zadru?” (dvorišta, palače, vrtovi, ulice,…), obuhvatila vrtove i perivoje. To je bilo prije ravno 20 godina. Tako da su me iz Matice nagovorili da malo osvježim predavanje i sve to ponovno ispričam za nešto mlađe generacije…, kazala nam je Petricioli.
Povijesna šetnja zelenim površinama Poluotoka krenula je od starog Rima…
U antičko doba svaka je prosječna kuća imala svoj vrt s bunarom, a bogati građanski sloj raskošnije izdanje, čemu je pogodovalo bogatstvo izvorske vode na poluotoku.
Srednjovjekovni su vrtovi imali manje ukrasni, a više praktični karakter: služili su i za uzgoj voća, ljekovitog i začinskog bilja. Razvojem grada, vrtne su se površine smanjivale. S vremenom, bastioni i utvrde koji su izgubili svoju vojnu ulogu pretvoreni su u perivoje.
Zanimljiva je činjenica da je Zadar imao najstariji botanički vrt u Hrvatskoj (iz 1806.), u prostoru samostana sv. Krševana, koji nije sačuvan, te da prvi zadarski javni perivoj datira iz 1829. – Perivoj kraljice Jelene Madijevke.
Vrtovi, parkovi i perivoji imali su veliku važnost za društveni život Grada, bili su odredište elite u kojem se odvijao kulturni život: koncerti, predstave, druženja…
Naglasak ovog predavanja bio je na edukativnosti sadržaja i nužnoj a nedovoljnoj promidžbi perivojne arhitekture, koja do sad nije bila dovoljno valorizirana, a u budućnosti se može (i mora) osmisliti kao atraktivan turistički sadržaj.
“Parkovi i perivoji jesu trošak, to je činjenica. Treba dati parcelu, izgraditi instalacije i održavati… ali to je nužan trošak, što zbog samih građana tako i zbog turista”, ističe Petricioli.
“Nažalost, građevinski lobi je takav da razmišlja na način – sve su to parcele koje se puno bolje mogu prodati i veća je zarada ako je namijenjena za nešto drugo, a ne za zelenu površinu. Mislim da svaki grad mora imati određeni postotak ozelenjenih površina u usporedbi s izgrađenim površinama. Postoje određene norme i one bi se trebale poštivati. No s druge strane, situacija pokazuje da se te norme baš i ne poštuju, te da nema ovih povijesnih parkova, slabo bi Zadar odisao zelenilom. Novih parkova zapravo uopće nema. Ali o tome ću više u sljedećem predavanju kojeg pripremam”, rekla nam je za kraj Mirna Petricioli.
