Pahoru je u vrijeme nekadašnje Jugoslavije zbog antikomunističkih stavova bio zabranjen ulazak u Sloveniju, a onda je prije dvadesetak godina u njoj postao vrlo čašćen, pa ga Ljubljana već niz godina kandidira i za Nobelovu nagradu za književnost
Književnik iz Trsta Boris Pahor, najprevođeniji autor koji piše na
slovenskom jeziku, u Ljubljani je u utorak na prigodnoj svečanosti
proslavio svoj 101. rođendan, ne propustivši priliku da ponovno
kritizira slovensku politiku.
“I novi mandatar Miro Cerar
obećava previše. Dogodila se politička smjena, ali će nesretne prilike u
kojima Slovenija i dalje živi zapravo biti teško promijeniti i ispuniti
prazna obećanja”, kazao je slovenski književni bard novinarima.
Dodao je da mu je žao što Cerar nije u svoju koaliciju uključio i
demokršćane, te tako stvorio široku vladajuću koaliciju dugina spektra,
kako je to najprije najavljivao.
Pahor se rodio u Trstu 1913., u vrijeme Austro-Ugarske. U svojim
djelima gotovo opsesivno piše o teroru talijanskog fašizma nad manjinama
u vrijeme svoje mladosti, a nesuđenu domovinu stalno kritizira zbog po
njegovim riječima potpune nebrige prema dijaspori i Slovencima u
susjednim državama.
Žestoki napad
Poznat je njegov žestoki napad na bivšeg slovenskog šefa
diplomacije Dimitrija Rupela od prije nekoliko godina, kad je slovenskog
ministra optužio da slovenskoj manjini zapravo poručuje da se prilagodi
i talijanizira jer joj je Italija matična država.
Budući da piše na slovenskom, Pahor je u Italiji postao šire
poznat tek prije nekoliko godina, kad je na francuski preveden njegov
najpoznatiji roman “Nekropola”, a proglašen je i počasnim građaninom
Trsta.
U “Nekropoli” Pahor opisuje svoj životni put koji ga je od
sjemeništa u kojemu se najprije školovao za svećenika, preko afričke
fronte gdje je bio u talijanskoj uniformi, doveo u partizane, a onda i u
nacistički logor Belsen, iz kojega je oslobođen u travnju 1945.
Zabranjen ulaz
Pahoru je u vrijeme nekadašnje Jugoslavije zbog antikomunističkih
stavova bio zabranjen ulazak u Sloveniju, a onda je prije dvadesetak
godina u njoj postao vrlo čašćen, pa ga Ljubljana već niz godina
kandidira i za Nobelovu nagradu za književnost.
Dobio je najviše slovenske ordene, a ima i talijanska, francuska i austrijska odličja.
U stalnom je međutim sukobu s domaćom političkom desnicom kojoj
zamjera da pokušava rehabilitirati slovenske domobrane, te difamirati
partizanski pokret, ali i s ljevicom kojoj zamjera odsutnost nacionalnog
duha i državotvornosti.
“Slovenci premalo poštuju svoju državu. Zanima ih samo kako
materijalno uspjeti i kako imati bolji automobil od svojega susjeda. U
školama nema domovinskog odgoja, a nemalo je onih koji niti za državni
praznik ne izvjese nacionalnu zastavu”, kazao je Pahor prilikom proslave
svog visokog jubileja u Ljubljani.
