Filozofija je mrtva, izjavio je Stephen Hawking, poznati znantsvenik. No, je li to baš tako?
O tome je bilo riječi na predavanju dr.sc. Josipa Ćirića u Gradskoj knjižnici Zadar u sklopu ciklusa ”Šporka filozofija”, u organizaciji Zadarskog filozofskog kruga, s temom rasprave o odnosu znanosti i filozofije.
Stereotip je o filozofiji i dalje aktualan. Nerijetko čujemo, kada nekome treba reći da previše govori i to uglavnom besmisleno – da prestane filozofirati.
Priču o znanosti kroz nešto osobniju percepciju ponudio je Carl Sagan čije je djelo ”Cosmos” izuzetno. Ćirić se osvrnuo na podjelu same filozofije znanosti koja obuhvaća logiku, epistemiologiju, ontologiju i specifična područja poput matematike, ekonomije, fizike, medicine, itd. Zašto je znanost toliko ”učinkovita”? Jer se oslanja na metodologiju, tvrdi Ćirić.
Primjer koji pokazuje da i znanstvenici mogu biti političari je onaj kada je Plutonu ”oduzet” status planeta i dizanjem ruku postao je ipak samo planetoid.
O znanosti ne razmišljamo racionalno, danas o njoj razmišljamo magijski. Ušla je u sve pore života, navodi Ćirić i kaže kako je danas problem to što smo izgubili moment da je znanost nešto prosvjetiteljsko – sada je znanost kao prijetnja svakodnevnom životu, pa ne čudi što bujaju brojne teorije zavjere.
Kako bi to pojasnio Weird Al Yankovich:
