Ministarstvo kulture i kustoski tim koji je izradio koncept
predstavljanja Hrvatske na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015.,
reagirajući na jučerašnje tvrdnje Želimira Hercigonje, ističu kako
“kustoski tim ni na koji način nije ‘plagirao’ koncept izložbe koji je
navodno ‘prvotno izložen na Interliberu 2008.”.
Ministarstvo
kulture i kustoski tim reagirali su ponukani javnom optužbom Želimira
Hercigonje izrečenom na jučerašnjoj konferenciji za novinare posvećenoj
nastupu Hrvatske kao zemlje-gošće na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015.
godine na kojoj je predstavljen koncept toga nastupa pod nazivom “Živa
voda pripovijeda”.
Hercigonja je, naime, jučer ustvrdio kako je taj koncept plagijat, pokazavši pritom novinarima katalog s Interlibera 2008.
“Budući da na samoj tiskovnoj konferenciji nismo bili upoznati s
cjelokupnim materijalom izložbe tadašnjeg Interlibera, potražili smo
navedeni katalog i ustanovili da je na Interliberu 2008. godine, u
sasvim drugačijem kontekstu i opsegu, a u organizaciji Želimira
Hercigonje i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, kao i
Goethe instituta, zaista bila predstavljena putujuća njemačka izložba
posvećena vodi (nazvana ‘Vodeni svjetovi’), uz koju je sekundarno
predstavljen i kratki tekst Dubravke Težak o elementu vode u povijesti
dječje književnosti te izloženo nekoliko naslova domaćih slikovnica i
knjiga s vodenom tematikom u naslovu”, navodi se u današnjoj reakciji
kustoskoga tima i Ministarstva kulture.
Navedena se izložba, ističe kustoski tim, “ni na koji način
obimom, sadržajem, metodologijom i namjerama ne preklapa niti ne poklapa
s kompleksnim, izložbeno-kataloško-radioničkim programom nazvanim ‘Živa
voda pripovijeda’ ili nastupom Hrvatske Bologni 2015. godine. Naše je
polazište bila i ostala motivika transformacijske vode u djelu Ivane
Brlić Mažuranić”, ističe se u odgovoru.
Kustoski tim ističe da je “voda relativno učestalo tematsko
središte za izlaganje likovnih, ali i različitih ekološki orijentiranih
materijala, s vrlo heterogenim fokusima mnogobrojnih izložbi” te
podsjeća da je trenutačno u Zagrebu i Rijeci nekoliko izložbi posvećeno
temi vode.
“Žao nam je što su do javnosti stigle neistinite optužnice, a
još više što se naš rad paušalno osporava. Duboko cijenimo autorski rad
gospodina Želimira Hercigonje i svih autorica i autora okupljenih pri
Hrvatskom društvu hrvatskih književnika za djecu i mlade, vodeći računa o
tome kako da ih optimalno predstavimo i u Bologni. Nije u našoj moći
jednokratno izliječiti godinama marginaliziranu scenu stvaranja za
djecu, ali čini nam se da bi svaki pojedini autorski doprinos dječjem
svijetu još više dobio na kvaliteti kad bismo jedni u drugima prepoznali
različito kompetentne saveznike”, dodaje kustoski tim.
Upravo je zagrebački predprogram okruglih stolova, koji počinje
24. listopada tribinom “Izdavački kolonijalizam ili uvijek je bolja
prevedena od domaće slikovnice”, zamišljen kao proces sustavne izgradnje
zajedničke platforme svih institucionalnih i nezavisnih sudionika mreže
stvaranja za djecu, ističu kustosice Nataša Govedić, Ana Šilović i
Vanja Žanko.
