Znanstveno-stručni skup “Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske
baštine”, na kojemu će stručnjaci u nizu predavanja obuhvatiti tematiku
vezanu uz očuvanost rukopisnih ostavština, njihovo prikupljanje te
stručnu obradu i dostupnost, jutros je otvoren u Velikoj čitaonici
Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu.
Otvarajući skup
ravnateljica HDA Vlatka Lemić istaknula je kako se on održava u prigodi
obilježavanja Dana arhiva. “Ove godine se navršava 150. obljetnica
rođenja pravnika, diplomata, književnika i povjesničara Luja Vojnovića
(1864.-1951.)”, napomenula je dodavši kako HDA čuva vrijednu cjelinu
arhivskoga fonda obitelji Vojnović.
Istodobno će tijekom dana u atriju HDA, kako je rekla, biti
otvorena i izložba “Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog
arhiva”, koja se može razgledati do 25. studenoga.
Namjera nam je odškrinuti vrata dijela funudusa HDA, riznice u
kojoj se među 27 km arhivskoga gradiva čuva oko kilometar gradiva
osobnih obiteljskih fondova, rekla je Lemić te dodala kako su rukopisne
ostavštine malen korpus u ukupnoj količini gradiva što ga čuvaju arhivi.
Ocijenila je da se skupom i izložbom može pokrenuti interes za
građu koju čuvaju arhivi te dodala kako je arhivska građa živi oblik
društva u kojem je nastala.
Ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) Dunja
Seiter Šverko naglasila je kako su pisane ostavštine dio hrvatskoga
identiteta, koju treba čuvati i proučavati.
U prvim današnjim stručnim izlaganjima Marina Škalić i Melina
Lučić govorile su o projektu digitalizacije obiteljskoga fonda Vojnović
te rukopisnim ostavštinama u hrvatskim baštinskim i drugim
institucijama.
Tijekom dana 15 izlagača govorit će o čuvanju i istraživanju
građe u HDA, NSK, Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU,
Hrvatskom školskom muzeju i Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu.
