Znanstveni skup “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan
Mažuranić i njegovo vrijeme”, kojem je pozdravnu riječ uputio i
predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, održava se danas na
Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Josipović je podsjetio kako je Ivan Mažuranić bio pravnik,
jezikoslovac, književnik i državnik. “Bio je ban pučanin kojem Hrvatska
nije oprostila uspješnost”, rekao je dodavši kako je Mažuranić bio
oblikovatelj moderne Hrvatske.
Ocijenio je kako je Hrvatska pokazala nezahvalnost prema tom
velikom državniku te dodao kako je po njegovu mišljenju Mažuranić bio
najveći hrvatski ban i političar svoga vremena. “Kao sin zemljoradnika
uspeo se do banske časti i postao veliki reformator”, napomenuo je
dodavši kako je napravio Hrvatsku modernom državom.
Istaknuo je kako je Mažuraniću bio cilj suverena Hrvatska u
Monarhiji te dodao kako je politiku vodio između Beča i Pešte.
“Mažuranić je smatrao kako je bolje da se Hrvatska prije nagodi s Bečom
nego čekati da se dogovore Beč i Pešta”, rekao je Josipović dodavši kako
ga Hrvatska nije razumjela.
Smatra kako je vodio politiku malih koraka te njom europeizirao
Hrvatsku. Podsjetio je na niz dužnosti koje je obnašao te zakone koje
uveo napomenuo je kako smo sve donedavno živjeli s Mažuranićem, jer je
njegov model Zakona o kaznenom postupku (ZKP) bio sve donedavno na snazi
u Hrvatskoj.
Vladavina prava
Između ostaloga Mažuranić je uveo i zakon o odgovornosti bana,
odvojio Hrvatsku od ugarskoga pravosuđa, uveo novo izborno
zakonodavstvo, zakon o slobodi tiska, opće obrazovanje, štokavski govor,
novo moderno sveučilište, sekularizam, napomenuo je Josipović dodavši
kako je afirmirao ono što danas zovemo vladavinom prava.
Josipović smatra kako Ivan Mažuranić danas zaslužuje jedan
veliki trg bez rodbine te spomenik “veći od onog konjanika na središnjem
trgu”.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra da je Mažuranić
osoba koja je pripadala intelektualnoj eliti s puno talenata kakve i
danas trebamo.
Dekan Pravnoga fakulteta Hrvoje Sikirić ustvrdio je kako je
Mažuranić središnja osoba hrvatske povijesti te čovjek koji je uveo
modernu organizaciju u hrvatsko društvo.
Univerzalni duh
Po riječima dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Vlatka
Previšića, Mažuranić je bio osoba univerzalnoga duha te široka polja
djelovanja. Podsjetio je i kako je ove godine 140. obljetnica njegova
zakona o ustroju pučkih škola i preparandija te dodao kako je u tom
zakonu i danas mnogo toga što bi bilo primjenjivo u Hrvatskoj.
Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić
ocijenio je da Mažuranić nije u svoje vrijeme bio suviše obljubljena
osoba u javnom životu. Za Beč i Peštu bio je previše radikalan Hrvat, za
Hrvate oportunist, za kler liberalan, za liberale klerikalan, rekao je
Vujić te dodao kako je Mažuranić bio državnik organizator.
U izlaganju “Ivan Mažuranić i reforme na europskoj periferiji”
profesor Pravnoga fakulteta Dalibor Čepulo ocijenio je da je taj
hrvatski ban ulio europski duh u hrvatske institucije. Podsjetio je i
kako je Mažuranić, unatoč tomu što je potpisao Bečki književni dogovor,
uveo hrvatski jezik u službenu uporabu. To je učinio bez obzira na moć
koju su tada imali Srbi jer je predsjednik Suda Srbin, predsjednik
Sabora Srbin te zamjenik bana Srbin, rekao je Čepulo.
Ban pučanin
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski 1814. – Zagreb, 1890.), hrvatski
pjesnik, jezikoslovac i političar. Hrvatski ban od 1873. do 1880.
Poznat je pod nadimku ban pučanin. Među najvažnijim je kreativnim
osobnostima hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac,
hrvatski ban).
Potječe iz imućne građansko-težačke,
poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom.
Po svršetku
studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u
Karlovcu.
Godine 1848. Osrednji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je
da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom,
pošto ona prizna “neodvisnost i samostalnost” i “realni i virtulani
teritorialni obseg” Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču.
Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola
sedmorice. Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872. Iako je u početku u
politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne
narodne stranke, kojoj je bio na čelu.
Znanstveni skup o Ivanu Mažuraniću organizirali su Pravni i
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Leksikografski zavod
Miroslav Krleža.
