Pennies from Heaven, Angel Eyes, Love letters, I only have eyes for you, Lazy afternoon, Blue moon samo su neki od klasika koji su sinoć u novom ruhu odzvanjali Svečanom dvoranom
Dok je Sveučilište osvjetljavao pun mjesec, a jugo i dalje puhalo po svome, Svečana dvorana Sveučilišta bila je poprište koncerta bliskom čaroliji.
Vesna Pisarović i Matija Dedić izveli su obrade klasika na svoj način, odabir koji je podsjećao na šetnju po bezvremenskom filmskom platnu života.
Pjesme su se nizale u tonovima jazza u igri glasa gdje ste lako mogli zamisliti da ste glumac u crno bijelom klasiku, sjedeći u oblaku dima u nekoj staroj kafani, plesač koji je upravo stepao kao nikad u životu, zaljubljena duša kojoj ništa na svijetu ne predstavlja veću sreću od ljubavnog pisma koje čuva u ruci ili Romkinja koja osjeća svu patnju siromaštva i samoće.
Naime, kako je i najavljeno, interpretacija pjesama jasno ističe tri osnovne dimenzije pjesama: glas, jezik i emocije, čime je pjevačica klasičnom jazz repertoaru udahnula potpuno novi život.
Ja sam staromodna. Pripadam nekoj drugoj generaciji koja malo mrko gleda na iPhone i Ipad. Žalosno je što više nema vremena kada si nekoga nazvao na telefon i dogovorio se. Sve je postalo relativno. I vrijeme, i posao, i ljudi, rekla je pjevačica kao uvod u pjesmu: Love letters koju u originalu izvodi Ketty Lester.
Pennies from Heaven, Angel Eyes, Love letters, I only have eyes for you, Lazy afternoon, Blue moon samo su neki od klasika koji su sinoć u novom ruhu odzvanjali Svečanom dvoranom.
