“Kvadrat i krug”, izložba jednog je od najznačajnijih
hrvatskih grafičkih dizajnera Borisa Ljubičića čiji radovi proteklih
četrdesetak godina definiraju domaći vizualni prostor, otvorena je u
četvrtak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).
S
obzirom na oko četiri desetljeća i autorovu svestranost, izložba putem
osamdeset Ljubičićevih radova predstavlja svojevrsno putovanje kroz
prošlost ovih prostora, a riječ je o prvom većem pregledu njegova
opsežnog stvaralaštva i opusa, koji je u MUO predstavljen unutar
nekoliko ključnih tematskih cjelina.
Za razliku od uobičajenog izlistavanja niza popularnih plakata,
svima već poznati radovi otkrivaju se kroz dosad nepoznate biografije
koje su smještene u vrijeme i prostor. Ljubičić je autor izložbe, pa je
to i njegova samoanaliza putem koje je nastojao demistificirati svoje
radove, objasniti kako je došlo do njih, jesu li zaživjeli i kakve su
posljedice ostavili na društvo.
U skladu s naslovom, obuhvaćena su njegova djela od samih
početaka, krugova uronjenih u more kao simbola njegova prvog važnijeg
dizajna za Mediteranske igre u Splitu 1979. do kvadrata, koje se
popularno, ali pogrešno, naziva “kockicama”, a koji su od devedesetih
najprepoznatljiviji vizualni identitet Hrvatske i izvan njezinih
granica.
Kvadratom i krugom, u kojoj je kvadrat Hrvatska, a krug svijet,
nastojao sam ugraditi Hrvatsku u svijet i oni su tu u suodnosu, rekao je
Ljubičić. Ocijenio je kako izložba u MUO nije samo njegova već “naša”,
jer obuhvaća puno vremena, dodiruje sve ključne točke, od sredine
socijalizma, njegova kraja, rušenja Berlinskog zida do priznanja
samostalne Hrvatske i projekta hrvatske zastave. Ocijenio je kako bi
zbog toga izložbu trebali pogledati studenti, te ju je posvetio upravo
njima, iako ih nikada nije imao jer nikada nije predavao.
Autor zastrašujuće količine energije
Viša kustosica Koraljka Vlajo istaknula je da je Ljubičić dugo
široj publici bio sinonim za riječ dizajner, on je jedan od onih čije
ime većina publike pamti, a čak i u vremenima kada je dizajn bio na
marginama i teško se probijao u medije, uspio je zainteresirati javnost
svojim akcijama, polemikama i provokacijama.
Ljubičić je autor zastrašujuće količine energije, u što smo se
uvjerili pripremajući izložbu, s nevjerojatnom količinom radova, a
zanimljivo je i da je, za razliku od dizajnera svoje generacije,
sveprisutan, na društvenim mrežama, otvorenjima, tribinama, natječajima,
istaknula je. Ljubičić vjeruje kako je njegova dizajnerska dužnost da
autorski reagira na sve društvene podražaje i da mora izreći svoj stav,
ustvrdila je.
Sa svojom konceptualnom dimenzijom projekt “Kvadrat i krug” prvi
je korak ka promišljanju i stavljanju u prostor i vrijeme dizajnera
koji je zauzeo jedno od najznačajnijih mjesta u sjajnoj tradiciji
hrvatskog dizajna, rekao je ravnatelj MUO Miroslav Gašparović. Sada je
pravi trenutak da se započne s jednim od najvažnijih poslova u povijesti
dizajna, sa sustavnim promišljanjem, obradom i muzealizacijom jednog od
najznačajnijih dizajnerskih i umjetničkih opusa u Hrvatskoj, naglasio
je.
Otvorivši izložbu, pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić
Bulatović ocijenila je kako je Ljubičić izniman kreativac, umjetnik
ideje i njezine vizualne realizacije, a tematska cjelina kvadrata i
kruga kojom se predstavio okosnica su njegova stvaralaštva. Podsjetila
je kako se otvorenjem te izložbe ujedno zatvara “iznimno uspješna
izlagačka godina MUO-a”.
Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) izuzetno je produktivan autor,
nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizualnih komunikacija
Osmislio je vizualni identitet za brojne kulturne institucije (MUO, MDC,
Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
i manifestacije (Muzičko bijenale, Dubrovačke ljetne igre, kongresi
hrvatskih arhitekata).
Autor je izuzetno uspješne serije plakata za Dan muzeja i
cjelovitih vizualnih identiteta nekoliko velikih hrvatskih tvrtki od
Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH do nagrađivanog sustava
ambalaže tvrtke SMS. Pamte se i njegova rješenja za sportske
manifestacije i institucije, Mediteranske igre, Europsko prvenstvo u
atletici, 2. svjetske vojne igre i drugoa (1999.) te sportski brand
YASSA i Hrvatski skijaški savez. Od osamostaljenja Hrvatske posvetio se
dizajnu vizualnog identiteta nove države. Njegov prijedlog vizualnog
koda za novčanice i zastavu nije bio prihvaćen, no nakon toga odigrao je
veliku ulogu u identitetu raznih ministarstava i državnih institucija
te HRT-a, HTZ-a, HAK-a i HINA-e.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače iduće godine, a planira
se da nakon Zagreba bude postavljena i u ostalim europskim metropolama.
