Ravnateljica Galerije Klovićevi
dvori u Zagrebu Marina Viculin preminula je u ponedjeljak u 58.
godini, izvijestili su iz Klovićevih dvora, gdje je Viculin provela
gotovo cijelu karijeru, od samih početaka krajem osamdesetih do
aktualnog mjesta ravnateljice te ugledne izložbene institucije.
Viculin (13. veljače
1957., Zagreb) diplomirala je 1982. povijest umjetnosti i komparativnu
književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Magistrirala je 1987. s
temom “Citat u francuskom slikarstvu osamdesetih godina” na pariškoj
Sorbonni, gdje je kod mentora Sergea Lemoinea doktorirala s tezom
“Pripovijest o Novim tendencijama”.
Karijeru je počela krajem osamdesetih kao samostalna likovna
kritičarka, pišući predgovore kataloga i likovne kritike u dnevnim
novinama. Ubrzo se, 1989. godine, stalno zapošljava na mjestu kustosice u
Galeriji Klovićevi dvori, gdje nekoliko godina radi kao kustosica u
odjelu za odnose s javnošću. Potom je vodila Galeriju Gradec,
specijaliziranu za suvremenu umjetnost, za koji je nedavno najavila da
će je nastojati obnoviti i aktivirati.
Bila je i izvršna direktorica Zagrebačkog salona, a od 1999. je
stekla zvanje više kustosice u Galeriji Klovićevi dvori. Napravila je
velike retrospektivne izložbe fotografije (Braut, Posavec, Vesović,
Klarica, Nenad Gattin) i manje kustoske fotografske ‘snapshotove’ u Kuli
Lotrščak (Kučera, Merc, Šolić, Rasol, Efendić, Posavec, Vesović, Dabac,
Kožarić, Bavoljak, Herceg, Jurjević, Radić).
S Anne Baldassari, kustosicom fotografije u pariškom Muzeju
Picasso, zamislila je i ostvarila uspješnu izložbu “Dora Maar i Picasso –
dodir pogledima”, održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2004. te “Marc
Chagall – priča nad pričama” 2007. s Jean-Michelom Forayom .
Od 2004. predaje kolegij “Dizajn u kulturi” na Visokoj školi za
poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, a 2006. pokreće Udrugu
Punta Arta, s umjetnikom Vedranom Perkovom. Projekt koji se odvija na
otoku Zlarinu kroz umjetničke rezidencije i izložbe teži preispitivanju
recepcije suvremene umjetnosti u uvjetima jedne otočke sredine.
U organizaciji Hrvatskog foto-saveza 2007. je s Igorom Kuduzom
napravila autorsku izložbu “Volimo li gledati druge ljude?” u
Umjetničkom paviljonu, a godinu dana kasnije autorski projekt grupne
izložbe bazirane na rezidenciji umjetnika na otoku Zlarinu “Otočka
karta”, u Galeriji Waldinger izložba Igora Kuduza. U Klovićevim dvorima
2009. postavlja izložbu suvremene umjetnosti “Oltari avangarde” srednje i
istočne Evrope te ex-Jugoslavije s Jadranom Adamovićem, i vodi program
osječke Galerije Waldinger, gdje ostvaruje niz izložbi, među ostalim,
Ivana Posavaca i Nike Radić.
Zvanje muzejske savjetnice stječe 2010., kada i postavlja
retrospektivnu izložbu Ivana Faktora u Galeriji Klovićevi dvori, deset
izložbi u sklopu Snapshot ciklusa, a i kustosica je izložbe “Zagovori
svetom Tripunu – blago Kotorske biskupije”. Godine 2011. postavlja
monografsku izložba Petra Dabca, kustosica je izložbe autora Radoslava
Tomića “Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse”.
Od 17. travnja 2012. na funkciji je ravnateljice Galerije
Klovićevi dvori, iste je godine bila kustosica izložbi “Edgar Degas –
skulpture” i “Martin Arnold, ledeni zagrljaj” te radi na Festivalu
Hrvatske u Francuskoj, Croatie, la voici, na izložbi “Hrvatska
fotografija okom Petera Knappa”.
Nakon što je postala ravnateljica u Klovićevim dvorima održava
se velika Picassova izložba autorice Anne Baldassari “Remek djela iz
Muzeja Picasso, Pariz”, kojoj je bila kustosica, kao i retrospektivnoj
monografskoj izložbi suvremenog hrvatskog umjetnika Damira Sokića.
Prošle godine je primila odličje Viteza reda umjetnosti i
književnosti Republike Francuske, kao znak priznanja doprinosu
umjetničkoj suradnji između Francuske i Hrvatske, te s kolegama
napravila likovni postav i prostornu koncepciju izložbe
“Normandija/Rađanje impresionizma”.
Bila je članica Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih
umjetnosti ULUPUH i Zajednice umjetnika Hrvatske. Osim u praksi,
brojnim izložbenim projektima, Viculin je ostavila značajan trag u
teoriji likovne umjetnosti, surađujući i pišući u nizu umjetničkih
publikacija, kataloga i monografija.
