Izložba “Tajne ateliera
društvene kroničarke”, koja se otvara na Noć muzeja, 30. siječnja, u
Galeriji Klovićevi dvori, javnost će se prvi put na jednom mjestu
upoznati s opusom istaknute hrvatske fotografkinje međuratnog
razdoblja, Antonije Kulčar Tonke, za koju mnogi nisu nikada čuli iako
znaju za njezin slavni atelier Foto Tonka.
Foto Tonka bio je mjesto
za vrhunske portretne fotografije i okupljalište zagrebačkih umjetnika,
mnoge zagrebačke obitelji u svojim albumima imaju fotografije nastale u
tom atelieru, no Tonka je ostavila veliki trag u dokumentiranju
društvenog i kulturnog života međunarodnog Zagreba, kao njegova glavna
društvena kroničarka.
Ambijent tog doba će se, uz pomoć više od 450 eksponata, od
nikad izlaganih originalnih fotografija i uvećanja do isječaka iz tiska i
projekcija, prikazati u Klovićevim dvorima, na prvoj retrospektivi te
vrsne umjetnice, kojom će se njezin rad prvi put kritički obraditi i
cjeloviti prikazati.
Cilj izložbe je interpretirati i valorizirati djelo Antonije
Kulčar Tonke u kontekstu hrvatske međuratne fotografije, rekonstruirati
njezin životni put te posjetiteljima prikazati zanimljiv i bogat opus –
od portretne i kazališne fotografije, po kojima je najprepoznatljivija,
do društvenih kronika, reportaža, mode i aktova, ističe se u najavi
Klovićevih dvora.
Antonija Kulčar Tonka (1887.-1971.) bila je jedna je od
najznačajnijih hrvatskih fotografkinja, istaknuta portretistica tadašnje
elite, fotografkinja kraljevske obitelji i vrsna umjetnica. Kao
autorica dokumentarnog materijala posljednjih desetak godina često je
bila prisutna u svim velikim sinteznim kulturološkim izložbenim
projektima.
U Klovićevim dvorima ističu kako je ta izložba smješta u
europski kontekst i komplementarna je s aktualnim inozemnim
istraživanjima, koja diljem Europe revitaliziraju opuse zaboravljenih
umjetnica i organiziraju izložbe međuratnih fotografkinja, čije djelo
time konačno dobiva mjesto koje i zasluže u općoj memoriji.
Uz Galeriju Klovićevi dvori izložbu organizira Zavod za povijest
hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, a zanimljiv je način na
koji je prikupljen dio izložaka – u sklopu kampanje pokrenute u srpnju
skoro 200 fotografija je stiglo iz obiteljskih ostavština i one će se
izložiti u jednoj od dvorana galerije.
Popratni program obuhvatit će radionice za različite uzraste,
simpozij o hrvatskoj fotografiji dvadesetih i tridesetih, ciklus
predavanja o različitim dijelovima kulture međuratnog perioda koji su
blisko isprepleteni s Tonkinim opusom, modi, kazalištu, glazbi, filmu.
Putem instagrama provest će se natječaj za mlađu publiku, izbor
najboljih fotografija aktualne društvene kronike.
Lovorka Magaš Bilandžić s Odsjeka za povijest umjetnosti
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu autorica je koncepcije i
izložbe, koja će u Zagrebu biti otvorena do 26. travnja, a planira se
dijelom predstaviti u Osijeku i Varaždinu, te u inozemstvu.
