Za Noć muzeja 30. siječnja,
zagrebački Etnografski muzej pripremio je otvorenje izložbe “Dim –
priča o duhanu”, koja će progovoriti o različitim aspektima u
tumačenju duhana – ispričat će priču o biljci koju su nazivali
kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom.
“Kako bismo mogli
problematizirati tu, danas pomalo tabuiziranu temu, izložba pristupa
temi duhana s etnološke, filmske i marketinške pozicije, a namjera je
istaknuti gospodarsko, kulturološko, društveno i simboličko značenje
duhana u Hrvatskoj i svijetu”, ističe se u najavi izložbe.
Iz Etnografskog muzeja najavljuju da će u popratnim programima
nastojati najmlađe posjetitelje potaknuti na vlastito promišljanje
štetnosti duhanskih proizvoda, a uz pomoć stručnjaka iz Zavoda za javno
zdravstvo Dr. Andrija Štampar, pokušati ih uputiti na zdrave stilove
života.
Publici će se približiti i životi onih kojima je duhan bio
egzistencija, od šamana koji su se trovali duhanom kako bi uspostavili
kontakt sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan
značio kruh, do rovinjskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj
industriji dobile priliku za emancipaciju.
Predstavit će se i fenomen reklama kojima je duhanska industrija
nastojala prigrliti što više korisnika, te redatelji koji su svoje
filmove zavili u duhanski dim.
Autorica izložbe, Marija Živković, koncipirala je izložbu u više
cjelina, od “Kratke povijesti duhana” u kojoj se obrađuje značenje
duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, do
“Herba fiscalis” o gospodarskom značaju duhana za tradicijsko
gospodarstvo i državne blagajne.
Pušački pribor, iz fundusa Etnografskog muzeja i posuđen iz
ostalih muzeja te privatnih kolekcionara, najvećim dijelom obuhvaća
glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule
suvremenog zagrebačkog majstora, japanski kiseru te indijansku ‘lulu
mira’.
Cjeline “Cigarete reklamnim jezikom” i “Cigarete na filmu”,
govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu, a
posebna je tema posvećena zabrani konzumiranja duhana kroz povijest, od
smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih
proizvoda.
Izložbu prati istoimeni katalog s tekstovima različitih
stručnjaka, filmski kritičar i glavni urednik Trećeg programa HRT-a Dean
Šoša govori o duhanu na filmskom platnu, kustosica Tamara Nikolić Gerić
o Tabaheinama, ženama u duhanskoj industriji i propituje položaj žena
nastupom industrijalizacije na konkretnom primjeru rovinjskih radnica u
duhanskoj industriji, a Ivo Payer iz marketinške agencije BBDO o
povijesti oglašavanja duhanskih proizvoda u svijetu i Hrvatskoj.
Marija Živković piše o korištenju duhana u narodnoj medicini (od
šamanizma do običaja na hrvatskom selu), o različitim načinima uživanja
duhana (žvakanje, pijenje soka, šmrkanje i pušenje) u različitim
kulturama i Hrvatskoj, o duhanu kao poticaju razvoju gospodarstva te
različitih obrta i industrije,te o lularskom obrtu.
Otvorenjem izložbe počinje program Noći muzeja u Etnografskom
muzeju, a nastavlja se prezentacijama i radionicama. Među ostalim,
posjetitelji će imati priliku vidjeti kako se izrađuje zelovska lula te
drveni kamiš i cigalin. Taj će tradicijski obrt, uz prigodan performans,
predstaviti Ivan Delaš, koji je posljednjih godina obnovio proizvodnju
lula, s ciljem revalorizacije tradicije izrade lula i plasiranja na
tržište suvenira.
