Muzej za umjetnost i obrt (MUO) u
Zagrebu obilježio je u utorak navečer 135. obljetnicu osnutka
obljetničkom svečanošću koja je okupila brojne suradnike Muzeja i
ravnatelje niza zagrebačkih muzeja i kulturnih institucija.
Podsjetivši na bogatu
prošlost Muzeja, ravnatelj MUO Miroslav Gašparović najavio je i planove
za budućnost, kojima bi se trebao riješiti problem manjka prostora za
depoe ili prijeko potrebne radionice za papir.
Fundus ima više od sto tisuća predmeta, a svaka od dvadeset
zbirki je svojim brojem i kvalitetom zapravo jedan veliki muzej, rekao
je Gašparović, dodavši kako je to enormno bogatstvo njihov temeljni
posao, ali i problem jer se bore s prostorom.
Po njegovim riječima,
unatoč svim uspjesima, angažmanu, radu i entuzijazmu djelatnika Muzeja
manjak mjesta i kadrova moglo bi rezultirati stagnacijom, a rješenje
vidi u dva moguća smjera.
Jedan bi bio obnova, sanacija i organizacija prostora uz
nadogradnju velikog centralnog depoa, što bi bilo rješenje za razdoblje
od desetak godina, a drugi, ambiciozniji projekt bio bi širenje na
cijelu palaču, uključivši Školu za primijenjenu umjetnost.
Gašparović je podsjetio kako je u proteklih desetak godina u
Muzeju bilo više od 200 izložbi, osim u Zagrebu i u dvadesetak europskih
država i diljem Hrvatske. Prosječni godišnji posjet Muzeju je više od
sto tisuća, što je za hrvatske i zagrebačke muzeje respektabilan broj,
istaknuo je.
Emanuela d’Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj na
svečanosti je Gašparoviću uručila odličje viteza reda talijanske
zvijezde, koju talijanski predsjednik dodjeljuje pojedincima zaslužnima
za promicanje odnosa i prijateljstva s Italijom.
Od prvih koraka svoje
iznimne karijere Gašparović je prijateljski gledao prema Italiji i
doprinijeo novom zamahu već odličnih odnosa, naglasila je.
Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović rekla je kako
se MUO iznimno kompleksnim izložbenim projektima, interdisciplinarnošću
i međunarodnom suradnjom uvijek znao prilagoditi posjetiteljima, a
rezultati su vidljivi i šire od Zagreba.
Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika koja obnaša
njegovu dužnost, ustvrdila je kako je obljetnička svečanost prilika da
zahvalimo precima koji su omogućili da imamo tako duboke i čvrste
korijene i izgrađen europski identitet. Možemo biti ponosni kao što bi
bio i Kršnjavi kada bi vidio ostvarenje svojih ideala, napomenula je.
U okviru svečanosti potpisan je ugovor o donaciji Oskara Kogoja
(1942.), slovenskog dizajnera, akademika i umjetnika, koji je MUO-u
darovao osamdesetak predmeta, većinom staklenih čaša, vrčeva i pokala,
te kataloge, knjige, plakate i predmete od drva.
Kao jednu od prvih institucija takve vrste u Europi, Muzej je
utemeljilo Društvo umjetnosti i njegov tadašnji predsjednik Izidor
Kršnjavi. Prvi stalni postav otvoren je 1880. u iznajmljenom prostoru u
Praškoj, u vlastitoj zgradi stalni postav je otvoren 1909., dok je novi
stalni postav otvoren prije dvadeset godina, što će Muzej obilježiti u
rujnu ove godine.
U povodu 135. obljetnice u utorak je, uz besplatan ulaz, Muzej
posjetilo šestotinjak ljudi. Nakon prigodnih govora svečanost se
nastavila koncertom gitaristice Divne Šimatović i malom izložbom
izabranih predmeta iz donacije Oskara Kogoja.
Za naredno razdoblje MUO priprema izložbe arhitekta Hermana
Bollea, baroknog kipara Ivana Komersteinera, Klasicizam u Hrvatskoj,
Obitelj Vraniczany i Šezdesete u Hrvatskoj.
