Časopis “Peristil”, svojevrsni
brend hrvatske povijesti umjetnosti u kojemu su prve radove
objavljivali istaknuti znanstveni istraživači, o šezdesetoj godišnjici
postojanja suočava se s velikim financijskim poteškoćama, upozoreno je
u utorak na predstavljanju novog broja tog zbornika radova za povijest
umjetnosti.
Zbog pada javne potpore
znanstvenim časopisima dovedeni smo na rub izdržljivosti, istaknula je
glavna urednica Irena Kraševac, predstavljajući obljetnički broja
57/2014 u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).
Podsjetila je da je “Peristil” najprije prestalo financirati
Ministarstvo kulture, koje mu je osiguravalo 50 posto sredstava, dok su
ostatak davali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a potom i
Grad Zagreb.
Jedini preostali financijer je Ministarstvo znanosti s dvadeset
tisuća kuna, što je viši razred za humanističke časopise, ali dvostruko
manje nego za, primjerice, medicinske, rekla je.
Kako za takav stručni časopis nije moguće pronaći sponzora,
uredništvo financijske teškoće rješava na nekoliko načina – ne plaćaju
se recenzije, smanjeni su troškovi prijeloma i tiska, časopis se više ne
izdaje u boji, pokušavaju se prodati prethodna izdanja, a uredništvo
radi volonterski.
Kraševac smatra da “Peristil” mora opstati, s obzirom na to da s
dosadašnjih 57 brojeva i više od 700 članaka predstavlja “čvrstu
konstrukciju hrvatskog povijesno-umjetničkog istraživanja u proteklih
šezdeset godina”. Znanstveni časopisi grade jednu struku, oni su njezina
infrastruktura, istaknula je.
Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a opisuje “Peristil” kao “kičmu
struke zadnjih šezdeset godina”. Bio je prvi takav časopis i do danas
njegovi članci imaju težinu, on je nešto najdragocjenije što nam je dala
struka, ustvrdio je.
Akademik Igor Fisković, koji je dvadeset godina bio član
uredništva, važnim iskorakom u novom broju smatra što je pretežno riječ o
tekstovima mladih autora.
“Peristilov” 341 autor i 818 objavljenih radova tijekom šezdeset
godina govori o tome što je bitno, iz godine u godinu s redovitim
izlaženjem taj je časopis dao ritam struci, kao što je bio i prvi
svjedok dinamike njegova razvoja u početku, a bila je obveza i prestiž
objavljivati u njemu, naglasio je Fisković.
Novi broj donosi cjelovitu bibliografiju i kazalo autora od
1954. do 2014., te razne teme od rimskih “vila” i pravoslavne crkve sv.
Ilije u Poganovcima do pitanja autorstva Portreta Madame Recamier iz
Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, slika iz ostavštine
kardinala Jurja Haulika u Strossmayerovoj zbirci te novih saznanja o
životu i radu Franje Pommera, prvoga rezidentnog zagrebačkog fotografa.
“Peristil” su 1954. pokrenuli profesori s Odsjeka za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Grgo Gamulin i Milan Prelog,
kao prvi suvremeno koncipiran znanstveno-stručni časopis za povijest
umjetnosti u Hrvatskoj. Najprije ga izdaje Povijesno društvo Hrvatske, a
nakon 1957. kontinuirano DPUH.
Prva dva broja bila su zamišljena kao simbioza povijesti
umjetnosti i arheologije, odakle potječe i njegovo ime dobiveno prema
ključnom spomeniku u kojemu se te dvije struke preklapaju. “Peristil” se
uzima u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz
područja humanističkih znanosti, a referiran je u bazama ERIH i EBSCO.
