Slovenija je predala Srbiji
popis djela svoje kulturne i diplomatske baštine koja se nalazi u
nekadašnjim saveznim ustanovama bivše SFRJ, muzejima u Beogradu i u
arhivima, te zatražila njihov povrat prema sporazumu o sukcesiji koju
su potpisale sve sljednice.
Visoka predstavnica Slovenije za pitanja sukcesije Ana Polak
Petrič potvrdila je za ljubljanski “Dnevnik” od subote da je popis 313
umjetničkih predmeta i dokumenata koji se nalaze na teritoriju Srbije
predala u petak veleposlaniku Srbije u Ljubljani Aleksandru Radovanoviću
koji je stvar odbio komentirati.
Vraćanje zajedničke kulturne i diplomatske baštine do sada nije
bilo u središtu sukcesijskih pregovora koja su se koncentrirala na
materijalnu imovinu, nekretnine i financijska sredstva, a očekuje se da
će povrat te baštine duže trajati, kako to pokazuju slični slučajevi
prilikom raspada država.
Slovenska predstavnica za sukcesiju Ana Polak Petrič kao
slijedeći korak Ljubljane očekuje posjet slovenskih eksperata Srbiji
radi verifikacije predanog popisa, a optimist je jer dodaje kako je
uspješno već podijeljen najveći dio umjetničkih slika i kipova koja su
se nalazila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nekadašnje SFRJ
po svijetu, pa je i Slovenija u tom procesu dobila natrag djela svojih
autora.
Prvi je kriterij za atribuciju zemlje kojoj pripadaju ta djela
bila nacionalnost autora, a onda i pitanje u kojoj je sredini najviše
živio i djelovao i kojem je umjetničkom krugu pripadao.
Uz slike i kipove koji se nalaze u Srbiji u nekadašnjim
zajedničkim institucijama, a djela su slovenskih autora koja su ona
poklonili ili prodali državi, Slovenija zahtijeva i povrat više
originalnih slovenskih filmova koji se nalaze u Jugoslavenskoj kinoteci u
Beogradu, ali i neke zanimljive predmete koji po ocjeni Ljubljane
pripadaju njenoj kulturnoj i povijesnoj baštini: na primjer ostatke
zrakoplova s kojim se u Beogradu prilikom jednog sleta 1911. godine
srušio i umro letač Edvard Rusjan, te poštansku kočiju s početka 20.
stoljeća koja se nalazi u Poštanskom muzeju u Beogradu, kamo je bila
prenesena iz Slovenije.
Slovenija od Srbije zahtijeva i originale sto međunarodnih
ugovora potpisanih u vrijeme dviju Jugoslavija, a koje se odnose na
njezin teritorij, među kojima su Rapalski ugovor i Osimski ugovori
kojima je nakon II. svjetskog rata bila definitivno utvrđena granica
Italije i tadašnje SFRJ.
