Ako se najesen putem javno-privatnog partnerstva pronađe
partner za rekonstrukciju i adaptaciju zgrade za Hrvatski povijesni
muzej (HPM), u nešto više od godinu dana završili bi se građevinski
radovi, čime bi taj muzej prvi put u skoro 170 godina postojanja,
riješio svoje dugogodišnje probleme s manjkom prostora, rečeno je u
utorak na okruglom stolu “Novo lice Hrvatskog povijesnog muzeja”, kojim
je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici počeo Festival povijesti
Kliofest.
Pred kompletnim smo završetkom dokumentacije i
vjerujemo da ćemo dobiti zeleno svjetlo za model financiranja koje bi
omogućilo da ujesen pristupimo objavi natječaja i vjerujemo da bi se
najesen mogao pronaći privatni partner koji bi bio zainteresiran za tu
veliku investiciju, rekao je ministar kulture Berislav Šipuš, dodavši da
bi građevinski radovi trajali nešto više od godinu dana, nakon čega bi
uslijedilo unutarnje uređenje i stalni postav.
Država je 2007. kupnjom zgrade bivše Tvornice duhana Zagreb,
zaštićenog kulturnog dobra vrijedne industrijske arhitekture, osigurala
trajni smještaj muzeja, a Ministarstvo kulture na čelu s Andreom Zlatar
Violić projekt preuzima 2012. te kreće u izradu idejnih rješenja za
iskorištavanje skoro deset tisuća kvadrata nove zgrade.
Šipuš podsjeća kako se istodobno pojavio financijski problem i
postalo je jasno da hrvatska vlada u godinu ili dvije neće izdvojiti
sredstva za investiciju vrijednu skoro 150 milijuna kuna, pa su se
sagledali i drugi modeli financiranja među kojima i javno-privatno
partnerstvo.
Ivica Prlender, predsjednik Uprave projekta HPM-a, rekao je kako
je HPM u gornjogradski prostor palače Rauch privremeno smješten 1959.
godine, tamo je i danas unatoč brojnim nastojanjima, projektima i
urbanističkim zamislima, a sve je dodatno otežano kada 1991. gubi i
prostor Meštrovićeva paviljona.
Izvijestio je da je Uprava projekta predložila, a Ministarstvo
kulture usvojilo, da palača u Matoševoj ostane trajno u sastavu HPM-a,
dio sadržaja će se prenijeti kada zgrada bude spremna za uporabu, a u
konačnici i nakon konzervatorskih radova, pretvorit će se u izložbeni
prostor, dok bi se potkrovlje koristilo kao depo, kao i aneks uz
muzejsku zgradu.
Po njegovim riječima, rad Uprave projekta suočio se s time da
nađe rješenje kako muzej u 21. stoljeću s ambicijom da bude živi muzej
uklopi u baštinsku arhitekturu, što je zadanost koja je nosila i
određena ograničenja, a premda oko 9,5 tisuća četvornih metara zvuči
impresivno, stvarnosti to izgleda drugačije.
Projekt, koji je prihvaćen na javnom natječaju, predstavio je
arhitekt Ivica Plavec, detaljno prikazavši kako će izgledati adaptacija
industrijske arhitekture i kako će funkcionirati u interakciji s
posjetiteljima i lokalnim okruženjem. Ustvrdio je kako se posebno vodilo
računa kako će se uklopiti s obližnjom zgradom Adris grupe i benzinske
postaje, u urbani prostor koji obuhvaća i trg na oko 3, 5 tisuća
četvornih metara.
Marenjak: Javno-privatno vlasništvo nije izmišljanje tople vode.
Predstavljajući model javno-privatnog vlasništva uz pomoć kojega
bi se zgrada trebala rekonstruirati, Saša Marenjak, voditelj
savjetničkog tima za Centar za energetiku i investicije, naglasio je
kako to nije ‘izmišljanje tople vode’, već se provodi po preporuci
Europske komisije, a većina onoga što mediji pišu o javno-privatnom
vlasništvu pišu je pogrešno.
Riječ je o modelu za javne građevine koja se koristi u mnogo
europskih država, tamo gdje se javni sektor ne može zadužiti za velike
građevine uvlači se privatni kapital, privatni sektor se potiče na
investicije, a javni sektor plaća za izvršenu uslugu, ustvrdio je.
Marenjak ističe da se, za razliku od klasičnog modela, usluga
plaća tek kada je izvršena, kada se objekt sagradi i dobije uporabnu
dozvolu. Tako se dobiva kvalitetna javna usluga, ne traži se
najjeftiniji izvođač i ne dobije se građevina na kojoj ćemo idućih
godina stalno plaćati popravke, jasno su propisani standardi usluga i
održavanja, rekao je.
U ovom slučaju smo s naručiteljem, Ministarstvom kulture,
napravili sporazum o pripremi projekta te smo ga pripremili sukladno
zakonskim propisima i najboljoj praksi Europske unije, te nakon odluke
Ministarstva cijela priprema prijedloga treba ići na odobrenje, a potom
kreće natječaj za izbor privatnog partnera, objasnio je Marenjak
proceduru.
Nataša Mataušić, v.d. ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja,
smatra da će muzej u novoj zgradi biti “mjesto učenja o povijesti,
druženja i veselja”, da će biti pravi muzej za 21. stoljeće. “Takav nam
je muzej potreban jer su 170 godina brojni kustosi i djelatnici čuvali
više od 300 tisuća muzejskih komada u 17 zbirki, što je veliko blago i
kulturna baština koja traži da postane dostupna javnosti, a ne stoji
samo u depoima, istaknula je.
Kliofest želi popularizirati povijesnu znanost
Okrugli stol održao se u okviru drugog Kliofesta, koji do 16.
svibnja donosi niz programa za ljubitelje povijesti među kojima i
okrugle stolove o novom školskom kurikulumu povijesti, emocijama u
povijesti, povijesti i izazovima digitalnog doba.
Uz niz promocija novih knjiga održat će se sajam
povijesno-publicističke literature tridesetak hrvatskih nakladnika,
prirediti izložba “Od ognjišta do prostrtog stola”, s postavom
kuhinjskog pribora i posuđa iz fundusa Muzeja seljačkih buna i privatnih
zbirki, te filmski program po izboru povjesničara filma Daniela
Rafaelića.
Festival je dobio ime po grčkoj boginji zaštitnici povijesti
muzi Klio, a cilj mu je na nekoliko dana popularizirati povijesnu
znanost, nakladničku djelatnost na polju historiografije i srodnih
znanosti te potaknuti raspravu među povjesničarima o važnim pitanjima
struke.
Tijekom njegova trajanja predstavit će se, među ostalim, knjige
“Prevođenje povijesti”, “Ilirski ratovi”, “Vrtoglave godine, Europa
1900-1914.”, “Anatomija jedne velikaške porodice. Rauchovi”, “Pax
Americana na Jadranu i Balkanu”, “Posljednji dani čovječanstva (Karl
Kraus)”, “Sveti trokuti”.
Među radionicama povjesničara, arhivista, muzealaca i
nakladnika, bit će i one o staroj zagrebačkoj kuhinji, o povijesti u
stripu, kartografiji, razvoju pisma i paljenju vatre bez šibice i
upaljača.
Na Dan povijesti, 15. svibnja, koji se obilježava diljem
Hrvatske, u Zagrebu će se istaknutim povjesničarima dodijeliti nagrade, a
dan kasnije i nastavnicima povijesti, s natječaja za najbolji rad o
Prvome svjetskom ratu i Hrvatskoj u to doba.
