Novi roman pisca i pjesnika
Roberta Perišića “Područje bez signala”, kako je otkrio u razgovoru za
Hinu, paradoksalna je priča koja kroz mješavinu ozbiljnog i humora
povezuje ljude i mjesta iz naoko udaljenih svjetova.
Roman je upravo objavljen u izdanju nakladnika Sandorf, a bit će
predstavljen javnosti u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u
organizaciji Naklade Ljevak održava u Zagrebu od 18. do 24. svibnja.
U romanu Perišić povezuje sadašnjost i prošlost i zbivanja na
neobično širokom prostoru – od Sibira do Magreba, od Dinarida do
Londona. Priča koja pokreće roman počinje u gradiću N. koji je
deindustrijaliziran i propao, a ljudi se sele i odlaze. Tamo dolaze
dvojica investitora koji bude nadu.
“Dvojica koji dolaze su takozvani urbani junaci, dok su likovi
koji žive u gradiću drukčiji, tako da tu ima svega – od financijske
elite do fizičkih radnika, od takozvanih uspješnih do ljudi koji su
godinama bili nezaposleni, od konobarica do menadžerica”, pojasnio je
pisac.
Mjesta radnje bude razne asocijacije, no priča tendira širini i
ono što se događa u gradiću N., događa se na brojnim mjestima makar ona
bila jako udaljena, napomenuo je.
“Moglo bi se reći da je to roman o nadi, a kroz roman postoji
određena napetost jer čitatelj sluti da bi ta nada mogla biti uzaludna,
no ishod se ipak ne zna do samog kraja”, dodao je Perišić.
Glavna radnja romana događa se u razdoblju od 2010. do 2012. a
pozadina priče je globalna trgovina, pa roman “šeće” kroz razne gradove i
dijelove svijeta.
“Zaplet povezuje likove koji se u stvarnom životu uglavnom
izbjegavaju, a tu su i neke neočekivane ljubavne priče i, kako se stvar
razvija, tako ženski likovi imaju sve veću ulogu. Riječ je, dakle, o
priči kroz koju likovi ulaze u neplanirane odnose, od profesionalnih do
ljubavnih”, pojasnio je autor.
Naslov romana “Područje bez signala” može se čitati i doslovno i
metaforički. “Doslovno zato što se neki od likova stvarno kreću po
područjima bez signala, a metaforički jer su u njemu zastupljeni i
likovi koji su često ‘ispod radara’ suvremene proze, baš kao i područja
koja su ‘zaboravljena'”, pojasnio je pisac.
Njime se Perišić nakon niza se godina vratio prozi – to mu je
prvi roman od 2007. i uspješnice “Naš čovjek na terenu”, koji je bio hit
u Hrvatskoj, a kasnije je objavljen – ili je prijevod u procesu – u
četrnaest zemalja. Objavljen je i u Velikoj Britaniji i u SAD-u, pod
naslovom “Our Man in Iraq”. Roman je u SAD-u doživio odličan odjek te je
uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u Americi.
“Američki je odjek najveći, a imati odjek u velikim američkim
medijima i kod publike izgledalo je prilično nemoguće, posebno stoga jer
Amerikanci malo toga čitaju ‘sa strane’ – više su orijentirani na sebe
te prijevodi čine tek tri posto ukupnih knjiga”, kazao je.
Odmak od prethodnika
Od tada do danas Perišićeve su se literarne preokupacije u
tematskom i stilskom smislu promijenile, pa je tako “Područje bez
signala” posve drugačije komponiran roman, sa širim spektrom likova, iz
raznih generacija i vrlo različitih miljea. Također, nije pisan u prvom
licu kao “Naš čovjek na terenu”, niti ima samo jednog glavnog junaka.
“Ono što je zadržano je, mislim, mješavina ozbiljnog i humora u jednoj paradoksalnoj priči”, ocijenio je autor.
U međuvremenu je objavio zbirku autobiografskih proza “Uvod u smiješni ples” (2011.) i zbirku pjesama “Jednom kasnije” (2012.).
U književni se svijet otisnuo 1995. upravo zbirkom pjesama, “Dvorac Amerika”, no pisanje romana veći je izazov, otkrio je.
“Poezija se piše s najmanje tereta, valjda zato jer je najkraća.
Možeš napisati i ne objaviti, pa nema te presije ‘hoću li sad nešto
poremetiti’. No, kad napišeš dvjesto stranica romana, a znaš da treba
još dvjesto onda svaka odluka ima svoj teret”, kazao je.
“Nekad se stvari ne poklope, pa to treba odbaciti, raditi
iznova, ili mijenjati staro zbog nečega što ti naknadno sine, tako da tu
ima puno teksta koji ne kraju ne uđe u finalnu verziju. Ali kad
završiš, testiraš reakcije i vidiš da stvar ‘radi’, to je kao da si
napravio neki novi motor za koji nisi znao hoće li uopće upaliti, a onda
još i ‘povući'”, istaknuo je.
Robert Perišić (1969.) autor je sedam knjiga, prevođen u brojnim
europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.
Napisao je još zbirke kratkih priča “Možeš pljunuti onoga tko bude pitao
za nas” (1999.) i “Užas i veliki troškovi” (2002.), dramu “Kultura u
predgrađu” (2000.) te scenarij za igrani film “100 minuta Slave”
(2004.).
Perišić je jedan od tridesetak domaćih i inozemnih gostiju
Zagreb Book Festivala (ZBF) koji će svoje stvaralaštvo predstaviti
zagrebačkoj publici kroz četrdesetak događanja tijekom sedam
festivalskih dana.
