Kulturni identitet kao ključna nematerijalna imovina turističke
ponude Hrvatske u posljednje je vrijeme postao tema razgovora, no
nedostaje cjelovita strategija koja bi umrežila postojeće, uspješne
projekte kreativne i kulturne industrije te povećala njezine
potencijale, zaključeno je na panel diskusiji Summita kreativnih
kulturnih industrija.
Na Summitu, koji se pod motom
“Gospodarstvo stvaranja” održava u četvrtak i petak u zagrebačkog Muzeju
suvremene umjetnosti, kulturno-turistički projekt “Istra Inspirit”
predstavila je Manuela Hrvatin, kao jedan od dobrih primjera suradnje s
lokalnim vlastima.
Oživljavamo i pripovijedamo stare legende, mitove jer
svi žele doživjeti tradiciju na taj način, već se širimo na škole,
vrtiće, fakultete, a željeli bismo napraviti i istarski Disneyland,
rekla je.
Joe Bašić, organizator festivala elektroničke glazbe Ultra, nije
imao tako dobro iskustvo i kaže da tog festivala, koji je Splitu donio
oko 300 tisuća noćenja i veliku zaradu, zasigurno ne bi niti bilo da je
slušao savjete kako Split nije dobar grad za Ultru.
Kao povratnik u Hrvatsku mogu reći da se ovdje dovoljno ne
cijene kultura i baština, no sretan sam što je i elektronička glazba
dobila svoje mjesto jer je važno omogućiti raznolikost kulturne ponude,
ustvrdio je.
Hrvatska treba koristiti svoj ukras i razonodu
Loše iskustvo s izgubljenim kreativnim potencijalom prenio je
autor animiranih filmova Joško Marušić. Zagrebačka škola crtanog fima
bila je “zlatna koka koju smo ispustili iz ruke”, imali smo sreće da je
bila prepoznata, svi su iz nje crpili kreativna iskustva, a mi danas
nemamo ni kune od milijuna koje zarađuje animirana produkcija, istaknuo
je.
Po njegovim riječima, Hrvatska sve više postaje zemlja za ukras i
razonodu, a ako se ne razbudimo i dopustimo da drugi koriste naša prava
postat ćemo “robovi i gastarbajteri u vlastitom turizmu”.
Institut za razvoj i međunarodne odnose objavio je brošuru o
tome kakav kulturni i kreativni rad nastaje u Zagrebu i koji su njegovi
potencijali prepoznatljivosti. Tu su, među ostalim, profesor Baltazar,
Lauba, Tjedan suvremenog plesa.
Daniela A. Jelinčić s tog instituta ocijenila je kako bi istim
modelom na nacionalnoj razini moglo postati vidljivo po čemu bi se
Hrvatska mogla istaknuti u svijetu, jer bi u protivnom drugi mogli
iskoristiti naše potencijale, kao što je slučaj u Dubrovniku gdje
američka agencija vodi turiste po lokacijama na kojima se snima serija
“Igra prijestolja”.
Okupljene na panelu pozdravio je ministar kulture Berislav
Šipuš, ustvrdivši kako je pokret kulturnih i kreativnih industrija u
Hrvatskoj i okruženju važan zbog gospodarskih aktivnosti koje može
pokrenuti, te zbog kulture koja još nije dovoljno prisutna u prostoru
društvenog života.
Ocijenio je bitnim da s tog summita u Ministarstvo stignu
zaključci i informacije o kreativnim i kulturnim industrijama, s obzirom
da je to tema kojom se intenzivno bavi i Europska unija, a kako bi se
na sastancima Vijeća ministara Hrvatska mogla što bolje predstaviti u
tom segmentu.
Dopredsjednik HAZU-a Velimir Neidhard smatra da uz pomoć tih
industrija dolazi do preokreta u tome da kultura postane prihvaćena i
uvažena. S jedne strane imamo enormnu baštinu, a s druge kulturno
izvedene industrije, posebno mladih protagonista koje su “more šansi i
mogućnosti”, istaknuo je.
Izrazio je zadovoljstvo što se, napomenuo je, netko konačno
objelodanio da je kultura resurs, a ne nadogradnja ili nešto na što se
samo troši.
Nema nacionalne strategije za razvoj kreativnih industrija
Kulturne i kreativne industrije bilježe izuzetan porast u
svijetu, a i u Hrvatskoj postaju sve važniji sektor gospodarstva. Prema
podacima projektne studije organizatora summita, Hrvatskog klastera
konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, oko 2,3 posto udjela u
hrvatskom BDP-u donose kreativne industrije, više nego drvna, kemijska,
tekstilna i farmaceutska industrija.
U tom je sektoru zaposleno više od 42 tisuće osoba, odnosno tri
posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, najviše u izdavaštvu te
oglašavanju elektroničkim medijima, muzejima. Te su se industrije
pokazale otpornijima na recesiju, a među njima je velik broj
visokoobrazovanih mikro-poduzetnika.
Kreativne i kulturne industrije zaslužne su za 4,2 posto BDP-a
Europske unije i treća su industrija po zapošljavanju – obuhvaćaju sedam
milijuna radnih mjesta.
U raspravi o domaćim iskustvima na summitu je zaključeno kako u
Hrvatskoj ne postoji dovoljno jaka javna potpora vlade i političara
kulturnim i kreativnim industrijama, kao ni nacionalna strategija zbog
čega se one ne mogu u dovoljnoj mjeri razvijati.
Po riječima predsjednice Klastera Ivane Nikolić Popović,
kreativnost je ovdje sustavno zanemarivana, pa bi Hrvatsku trebalo hitno
početi shvaćati i promišljati kao uređeno društvo stvaranja, a ne
pretežno kao ekonomiju eksploatacije i uvozne trgovine.
Summit se nastavlja u petak izlaganjima o kreativnom
obrazovanju, utjecaju kreativnosti na gospodarstvo, poduzetnišvo i
društvo, eko-sustavima, digitalnoj ekonomiji.
