Mr. sc. Marija Obad, sveučilišni
profesor u miru Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru,
gostuje na susretu ‘Večer u knjižari’
u knjižari Verbum u Zadru u srijedu 27.
svibnja s početkom u 20,30 sati.
U četrdeset godina svoga rada, Obad je u
odgojno – obrazovnom procesu ispratila deset generacija, a od svojih se
studenata oprostila upravo ovih dana izlaganjem o temi ‘Učiteljski poziv u svjetlu duhovnosti’.
Na susretu koji
moderira Ines Grbić, Obad će govoriti o bogatom stručnom radu u sferi učiteljstva,
razredne nastave i predškolskog odgoja. U vremenu velikih preispitivanja uloge
učitelja i odgoja, Obad će reći i što smatra razlogom pada ugleda i autoriteta
učiteljske struke. Predstavit će svoj veliki humanitarni rad u kojem se
požrtvovno isticala i u Domovinskom ratu. U želji da kvalitetno ostvari i svoje
majčinstvo te beskompromisno prianja uz
moralne vrednote, nije se aktivnije politički angažirala, a imala je za to
mogućnost i na široj državnoj razini. Kako je živjeti u obitelji oba supružnika
povjesničara (prof. Obad je supruga istaknutog povjesničara prof. dr. Stijepe
Obada), kako su jedno drugo pratili i kao angažirani društveni radnici zajedno
rasli, i u vrijeme teških dana Hrvatskog proljeća, otkriva prof. Obad na
susretu kojeg će obogatiti svojim stavovima o identitetu, zavičaju i drugim
aktualnostima, kao uspješno ostvarena majka, vjernica i znanstvenica.
Obad je rođena 1. siječnja 1947. g. u Metkoviću.
Godine 1965. maturira društveni smjer u zadarskoj gimnaziji i te godine upisuje
studij povijesti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Diplomirala je
1970. g. Kao profesor povijesti predavala je u Medicinskoj, Glazbenoj i
Tekstilnoj školi u Zadru. Godine 1980. izabrana je za asistenta na Odsjeku za
razrednu nastavu Filozofskog fakulteta u Zadru, kasnije Stručnom odjelu za
učitelje Sveučilišta u Zadru, gdje je predavala kolegije Osnove prirode i
društva, Metodika nastave prirode i društva te Zavičajna povijest. Godine 1982.
upisala je poslijediplomski studij “Pomoćne povijesne znanosti”, a 1985.
g. magistrirala je s temom “Povijest školstva u Zadru za Mletačke uprave u
svjetlu arhivske građe”. God. 1999. obranila je habilitacijski rad “Zavičajne
vrijednosti kao poticaj cjelovitom razvoju učenika mlađe dobi”.
U nekoliko navrata bila je predstojnica Odsjeka za
razrednu nastavu i predškolski odgoj (do odvajanja ta dva odsjeka), potom
predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu. God. 1992. aktivno pridonosi i
organizira da dvogodišnji studij razredne nastave preraste u četverogodišnji,
organizira doškolovanje za učitelje, izvanredni studij za odgojitelje i stručne
ispite za učitelje, što je bilo važno za Zadar u ratnim godinama. Velika je i
istaknuta njena uloga u vrijeme odvajanja (1997.-1998.) četverogodišnjeg
studija za učitelje i dvogodišnjeg studija za odgojitelje predškolske djece od
Filozofskog fakulteta. Ministarstvo znanosti, tehnologije i športa RH imenovalo
ju je predsjednicom Povjerenstva za ustroj Visoke učiteljske škole. Od 1999. g.
bila je prodekanica za nastavu na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. Sudjelovala
je na brojnim znanstveno-stručnim skupovima, seminarima za učitelje i
međunarodnim kolokvijima. Bila je članica brojnih strukovnih udruženja i povjerenstava
za stručne ispite učitelja i stručne ispite profesora povijesti. Objavila je pedesetak
preglednih i stručnih radova.
Ines Grbić
