Muzej samostana sv. Frane u
Šibeniku, koji donosi osam stoljeća dugu pripovijest o životu o
franjevačkoj tradiciji u tom kraju, svečano će otvoriti svoja vrata u
srijedu navečer kako bi javnost predstavio vrijednu građu, dosad
skrivenu iza samostanskih zidina.
Postav vrijedne muzejske
građe koncipiran je u četiri muzejske cjeline, među kojima je i
vjerojatno najvrjedniji predmet postava – “Šibenska molitva”, kao dio
obimnoga djela znanog kao Codex No. 11. Kako se pretpostavlja “Šibenska
molitva” napisana je oko 1370. godine i najstariji je hrvatski lirski
teksa na latinici.
Povjesničari su pak suglasni da titula najstarijega
poznatog latiničnog teksta u nas pripada “Redu i zakonu”, zbirki pravila
zadarskih dominikanki iz 1345. godine.
Postav će sadržavati prostoriju s izloženim sakralnim slikama,
bogatstvom franjevačke pisane riječi, prostoriju u kojoj će biti
smješten audio odjel u sklopu kojeg će posjetitelji moći čuti stare
notne zapise iz 13. ili 14. stoljeća, te vanjski vrt.
Kako je tijekom priprema za otvaranje samostanskog muzeja
istaknuo rektor šibenskog svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan
samostan sv. Frane fra Ivan Bradarić, samostan sv. Frane ima 800 godina
dugu povijest tijekom koje su franjevci prikupili bogat fundus predmeta,
knjiga i umjetnina koje nisu samo sakralno, već i nacionalno blago.
Objasnio je kako je samostanska knjižnica, unatoč svom nevjerojatno
bogatom fundusu, dugo godina bila potpuno nedostupna, te u nju nije
ulazio nitko osim redovnika zbog opasnosti da se ne oštete vrijedne
knjige.
Fra Bradarić podsjetio je da su se knjige nabavljale od
uspostave samostana u Šibeniku 1320. godine, najprije za školovanje
franjevaca, a potom i zato jer su franjevci obrazovali stanovnike
Šibenika. Istaknuo je kako se fundus stvarao malo po malo, s godinama, a
danas samostan raspolaže neprocjenjivim bogatstvom.
Svjesni važnosti fundusa kojim raspolažu, ali i njegova
konzerviranja, franjevci su tako odlučili uložiti izložiti dio fundusa i
tako ga sačuvati za daljnja pokoljenja. U uređenje Muzeja sv. Frane
uloženo je oko pola milijuna kuna.
Na uređenju muzeja, uz fra Ivana, radio je kreativni tim –
Valentino Celić Dražić, Antonio Šunjerga i Zdenka Bilušić. Po njihovoj
zamisli muzej će imati tri prostorije, svaku s određenim sadržajem, te
će biti multimedijalnog karaktera. Posebnost muzeju daje lapidarij u
prostoru ispred muzeja, sa zidom od cvijeća i fontanom.
Ulaz u muzej će se naplaćivati 20 kuna, a na svečanom otvorenju
sudjelovat će šibenski biskup mons. Ante Ivas te predstavnici Hrvatske
provincije franjevaca konventualaca, koja je i financirala uređenje
muzeja.
