Sveučilište i Alumni klub Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak su otvorili izložbu posvećenu nastanku, radu i razvoju Generalnog učilišta dominikanskog reda kao prvog sveučilišta na prostoru Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija
U nedjelju, 14. lipnja bilo je 619 godina od njegovog osnivanja, a izložbu su pripremili dr. Ante Blaće, dr. Robert Bacalja i dr. Serđo Dokoza predstavljajući dokumente Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice o radu sveučilišta tijekom nekoliko stoljeća.
– Ne samo što je to jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada, nego i općenito visokoga školstva u Hrvatskoj, jer je Zadarsko sveučilište među četrdesetak europskih sveučilišta, što se starosti tiče.
Ovdje smo prvi put iznijeli neke nove dokumente koji se odnose na radnje iz 1393. godine, prije osnutka Sveučilišta, izjavio je dr. Ante Uglešić, sada već bivši rektor koji još obavlja tu dužnost pojašnjavajući o kojim se novootkrivenim dokumentima radi.
– Dokumenti su pronađeni u notarskim spisima gdje se spominje papinski osobni ispovjednik koji tada boravi u zadarskom samostanu. To vjerojatno govori da su obavljane predradnje za kasniji osnutak Sveučilišta. Zapravo, 14. lipnja 1396. godine je Sveučilište osnovano i dogodine pada 620. obljetnica njegova osnivanja, pa smo, da tako kažem, krenuli u dodatnu potragu za dokumentima, angažirali smo naše nastavnike s Odjela za povijest, a ovo je samo jedna predradnjua za dogodine kada ćemo povodom 620. obljetnice osnutka Generalnog dominikanskog učilišta napraviti veliku izbložbu, a planiramo napraviti i jednu stalnu izložbu u okviru Sveučilišta s kopijama dokumenata. Zasigurno se radio o jednom od značajnih događaja ne samo za Zadar nego i za Hrvatsku, kaže Uglešić.
Nešto konkretnije detalje iznio je Serđo Dokoza iz zadarskoga Državnoga arhiva:
– U Arhivu postoji vrlo bogati fond dokumenata iz srednjeg vijeka koji dobrim dijelom još uvijek nisu proučeni. To je moj posao, a sada kada je zatrebalo, pogledao sam svoje bilješke i našao nekoliko vrlo zanimljivih dokumenata, kaže Dokoza.
– Radi se o dokumentima iz vremena prije početka Sveučilišta koji ukazuju na veliku dinamiku i fluktuaciju unutar vodećeg intelektualnog kruga tog vremena. Papinski ispovjednik nešto dogovara s ljudima zastupajući samostan u određenim pregovorima i događanjima. Provincijal Lombardske provincije dominikanaca u Zadru predaje teologiju i odlazi odnoseći sa sobom neku odjeću ili mitru, a iz Zadra mu se javlja da to vrati. Nije nam taj podatak važan zbog svećeničke odjeće, nego zato što dokazuje da je čovjek bio u Zadru. Nekoliko takvih dokumenata, pa i oni o lektorima koji ovdje obavljaju lektorske poslove, očito pokazuju da se u Zadru nešto događa. Vjerujem da su to škole nižeg ranga, jer su tada i franjevci i dominikanci kao novi redovi imali svoje škole i očito je da dominikanska škola raste. Papinski ispovjednik i profesor teologije je u zadarskom samostanu Sv. Platona, kasnije Dominika.
– Ima tih dokumenata još, više ili manje zanimljivih, jer upućuju na to što se u Zadru događalo. Neke od njih je prije više od pola stoljeća iznio talijanski povjesničar Praga kada je govorio o jakom renesansnom krugu u Zadru. Dokumenti pokazuju da je Zadar bio vrlo jako intelektualno središte, baš u samostanu Sv. Platona, a osnivanje Sveučilišta 1396. godine samo je vrhunac, zaključuje Dokoza.
ŠTO JE SVE IZLOŽENO?
Na izložbi se može vidjeti “Liber almi Studii
Generalis S. Dominici Iadrae olim florentissime Provinciae Dalmatie
Septem MDCLXXXIV inceptus”, službena knjiga Generalnog učilišta nadležna
za razdoblje od 1684. do 1807 godine.
Tu je i primjer doktorske diplome
Franje Marije Bianchija, pečat dominikanskog samostana Sv. Dominika u
Zadru, nekoliko izdanja teza koje su pojedinci morali braniti pred
ispitnom komisijom u Zadru, a tiskane su u različitim gradovima. Uz
izvorne dokumente na izložbi su postavljena i četiri plakata s osnovnim
podacima o djelovanju sveučilišta prikupljenih na temelju istraživanja
Stjepana Krasića.
