Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih Šibenčana iz vremena renesanse koji je svojim izumima te radom na polju jezikoslovlja i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini
U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta
Vrančića (1551.-1617.) hrvatskog povjesničara, jezikoslovca,
izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Grad
Šibenik je postavio Spomen ploču na njegovoj rodnoj kući u
Šibeniku.
Kako je tom prigodom istaknuo zamjenik šibenskog gradonačelnika
Danijel Mileta, Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih
Šibenčana iz vremena renesanse koji je svojim izumima te radom na
polju jezikoslovlja i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini.
Spomen – ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti, nastavio je
Mileta, podsjetnik je da je Faust živio upravo u Šibenika te da
ga ispred svih epiteta krasi onaj da je Šibenčanin.
Vrančić je rođen 1551. godine u Šibeniku, a umro je 1617.
godine u Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv.
Marije od Milosti na otoku Prviću, gdje je bio obiteljski
ljetnikovac Vrančićevih.
Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u
Padovi studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela
najznačajniji su: ‘Rječnik pet najodličnijih europskih jezika,
latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga’
tiskan 1595.; potom ” Machinae novae”- ‘Novi strojevi
Fausta Vrančića’, knjiga tiskana 1595.g., s crtežima vlastitih i
tuđih izuma koje prate i opis samih izuma, ‘ Život nekoliko
izabranih divic’, itd.
Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet
istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski
lanac Sveučilišta u Zagrebu 1969., dok je 1992. Hrvatski sabor
ustanovio i Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić.
Godine 1993. postavljeno je Vrančićevo poprsje u Parku
skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom
muzeju u Zagrebu. U čast ovom velikanu održava se i godišnja
manifestacija ‘Kreativni dani Fausta Vrančića’ u okviru
Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, rekao je
Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.
Video zapisom Faustovih dostignuća, koja uključuju i prikaz
konstrukcije padobrana ‘Homo volans’ ( leteći čovjek), Grad
Šibenik se prošle godine predstavio i u europskoj prijestolnici
Bruxellesu u povodu 950 godina od prvog spomena grada Šibenika.
