Na arheološkom lokalitetu Gradac,
nedaleko srijemskoga mjesta Bapske pokraj Iloka, na kojem se provode
arheološka istraživanja kojima je obuhvaćeno prapovijesno razdoblje
sopotske i vinčanske kulture, koje su na području Bapske postojale
prije gotovo 6500 godina, arheolozi su ovih dana iskopali ostatke
avarskog ratnika koji je bio pokopan zajedno s konjem čiji su ostaci
iskopani prije tri godine, potvrdio je Hini voditelj istraživanja
Marcel Burić s Katedre za prapovijesnu arheologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu.
Po njegovim riječima, iako
pronalazak avarskog ratnika-konjanika i njegovog konja nema veze sa
neolitikom, nalaz je iznimno značajan jer su uz ratnika-konjanika kao i
uz konja, pronađeni ostaci vojne opreme koji ukazuju kako je riječ o
bogatom pojedincu.
“Oprema koju smo pronašli uz ratnika i njegovog konja, koje
datiramo u rani srednji vijek odnosno drugu polovicu 8. stoljeća, spada u
red luksuzne opreme. Ovim nalazom potvrđen je kontinuitet visoke razine
života i u ranom srednjem vijeku, kako ondašnjih ratnika tako i življa
koji je bio izložen pljačkaškom pohodu”, kazao je Marcel Burić. Dodao je
da je ratnik oko struka imao vezan kožni pojas i ukrašeni bodež u
kožnoj futroli, a bogata oprema pronađena je i uz konja.
Burić navodi kako je postojanje avarskog konjanika potvrđeno
prije tri godine kada su areholozi u jednom od slojeva na lokalitetu
pronašli ostatke konja, ali kako se sve do ove godine nisu stekli uvjeti
da bi se na svjetlo dana iskopao i konjanik.
“Zahvaljujući što je
razumijevanjem države u Gradskom muzeju u Vinkovcima ovoga srpnja s
radom započela restauratorska radionica za metal stekli su se uvjeti da
možemo iskopati i konjanika te metalne pronalaske uputiti u Vinkovce na
restauraciju što do sada nismo bili u mogućnosti”, navodi Burić.
Također navodi kako je pronalazak avarskog ratnika-konjanika pomalo iznenađujući jer su Avari vrlo rijetko kopani pojedinačno.
Ovogodišnja arheološka istraživanja u Bapskoj započela su prije
tjedan dana i trebala bi potrajati još naredna dva tjedna. Riječ je
jedinom lokalitetu u Hrvatskoj koji sadrži naseobinski sloj vinčanske
kulture kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu.
U
dosadašnjim istraživanjima koje predvodi Marcel Burić, u Bapskoj je
pronađen niz iznimnih arheoloških nalaza poput nakita od školjke
spondylus i opsidijana, dviju najluksuznijih stvari kojima se u Europi, u
doba neolitika moglo trgovati, rogova jelena kapitalca, starih 6500
godina te prapovjesne “boje”.
“Vinčanska kultura i njezina dvjestotinjak godina mlađa sopotska
kultura-kćer, nastavljaju se na raniju starčevačku kulturu (6300 godina
prije Krista), a donijele su temeljne promjene u tehnološkoj i
socijalnoj strukturi kasnoga neolitika u jugoistočnoj Europi’,
pojašnjava Burić koji u Bapskoj istražuje od 2006. godine.
Zbog
nedostatnih financijskih sredstava, arheološka istraživanja na tom
lokalitetu traju međutim samo nekoliko tjedana godišnje tako da je do
sada istražen tek neznatan dio nalazišta koje se prostire na površini od
34.000 četvornih metara, a samo višeslojno, pet metara duboko,
neolitičko naselje prostiralo se na približno 20.000 četvornih metara.
Amaterska istraživanja u Bapskoj započela su još 1878. godine, a
zahvaljujući prvom profesoru arheologije na zagrebačkom Sveučilištu
Vinkovčaninu Josipu Brunšmidu koji je Gradac arheološki rekognoscirao,
Bapska je u popis lokaliteta uvrštena 1897. godine.
Uslijedila su 1911.
istraživanja Viktora Hoffillera i Mate Vohalskoh te dr. Roberta Rudolfa
Schmidta 1938. Schmidtove nalaze uz neka nova saznanja potvrdio je prof.
Stojan Dimitrijević 1964. godine nakon koje je uslijedio prekid u
istraživanjima sve do 2006. kada su nastavljena pod okriljem
Ministarstva kulture RH, a vodi ih Marcel Burić.
