Austrijska književnica ruskog
podrijetla Julya Rabinowich gostovala je u petak u Zagrebu, gdje je
kao gošća Festivala svjetske književnosti (FSK) sa svojom hrvatskom
prevoditeljicom Helen Sinković razgovarala o svojem književnom
stvaralaštvu i literarnim preokupacijama te predstavila svoj
nagrađivani roman “Rascijepljenost”.
Diplomirana slikarica i
filozofkinja, Rabinowich je rođena 1970. u Petrogradu. S roditeljima je
1977. emigrirala u Beč, te je danas jedna od najistaknutijih suvremenih
austrijskih spisateljica.
Njezin roman “Rascijepljenost” (2008.), koji je u nas objavio
nakladnik Oceanmore, najavljen je kao pametan i žustar roman koji snažno
i sugestivno govori o problematici identiteta.
Riječ je o autoričinu debitantskom romanu koji je odmah nakon
objavljivanja proglašen jednim od najboljih romana godine, a knjiga je
2013. nagrađena i prestižnom nagradom Albert Goldstein za promicanje
suvremene austrijske književnosti.
U njemu priča prati sedmogodišnju Mišku iz intelektualne
židovske obitelji koja sedamdesetih godina prošloga stoljeća emigrira iz
Sovjetskog Saveza u Austriju. Stigavši u Beč, njezini se roditelji
suočavaju s useljeničkom mukom svladavanja novog jezika, upoznavanja s
novom okolinom i osjećajem da ne pripadaju ni novom ni starom svijetu.
Nasuprot tome, Miška se vrlo brzo prilagođava novom životu.
Sudjelujući u festivalskom programu “Pisac i njegov čitatelj” u
Kinu Europi, autorica je istaknula kako taj roman nipošto nije
autobiografski, iako se možda tako na prvi pogled čini i iako u njemu
sjećanje svakako igra bitnu ulogu.
Nakon što je godinu dana radila na njemu, roman se počeo
“osamostaljivati”, kazala je, i to kada je svoja iskustva prevoditeljice
– Rabinowich od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu
psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama – počela prenositi na knjigu.
“Lik Cjepoglavog, po kojemu je roman dobio ime, za mene je na
neki način simbol potiskivanja. U psihoterapiji, potiskivanje je ključno
a taj me proces potiskivanja fascinirao – bilo mi je zanimljivo vidjeti
kako se ljudi u tim situacijama uvijek jednako ponašaju”, kazala je
autorica.
Željela je taj proces prikazati što zornije, pokazati kako
stvari koje potiskujemo mogu s vremenom dobiti moć nad nama, pojasnila
je.
No, pisanje za nju samo po sebi nikako nije terapeutski proces:
“To je svakako bolan proces, ali nema terapijski učinak. No, mislim da
svaka literatura koja nas se dotiče, kad čitanjem nekog djela dođete do
određene spoznaje, to onda ima na nekoj razini neke veze s terapijom –
naučila sam da književnost svakako može značiti i spoznaju”, dodala je.
Iako u romanu židovsko pitanje ima važno mjesto, ono nije bilo
od središnjeg značaja – to je roman o identitetu, prikrivenoj povijesti,
napomenula je nadalje.
Prevoditeljica Sinković govorila je o “slatkim mukama po
prevođenju” toga romana, istaknuvši kako ju je očarao autoričin stil
koji od prve rečenice donosi “bespoštednu analizu prepunu profinjenog
humora”.
Roman “Rascijepljenost” autorici je 2009. donio Raurišku
književnu nagradu i nagradu MiA. Napisala je još dva romana,
“Herznovelle” (2011.) i “Die Erdfresserin” (2012). Rabinowich je također
autorica brojnih drama i nagrađivanih tekstova koji su često
postavljani na pozornicama bečkih teatara.
Rabinowich će na Festivalu još sudjelovati na okruglom stolu na
temu “Preživjeli smo komunizam”, u nedjelju 6. rujna zajedno s finskom
spisateljicom Sofi Oksanen i hrvatskom književnicom Slavenkom Drakulić.
Festival svjetske književnosti (FSK), koji treću godinu za redom
organizira nakladnik Fraktura, od 3. do 11. rujna okuplja u Zagrebu 77
istaknutih gostiju sa četiri kontinenta.
U festivalskom programu “Pisac i njegov čitatelj” sa svojim će
urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela ove
godine još razgovarati nagrađivani Slovenac Andrej Skubic, “nadolazeća
zvijezda francuske književnosti” Emmanuelle Pagano, irska književnica
Claire-Louise Bennett, crnogorski književnik Ognjen Spahić, te domaće
autorice Ivančica Đerić, koja živi u Kanadi i mlada dramatičarka Tanja
Radović, čije su drame postavljane u zemljama regije, kao i nagrađivani
domaći književnik Ivica Prtenjača.
