Tjedan dana uoči dodjele
Nobelove nagrade za mir, analitičari i mediji počeli su tradicionalno
nagađanje o tome tko bi mogao biti dobitnik, a među potencijalnim
favoritima navode se njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo i
UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR.
Pojedinci i organizacije iz cijeloga svijeta ove su godine za
Nobelovu nagradu za mir nominirali 273 kandidata. Javnosti nisu poznate
sve kandidature što potpiruje spekulacije i oklade uoči dodjele 9.
listopada u Oslu.
Kristian Berg Harpviken, ravnatelj Instituta za mirovne studije u
Oslu, koji svake godine sastavlja kratku listu potencijalnih dobitnika
no nije povezan s odborom što dodjeljuje nagradu, kaže da bi ove godine
nagrada mogla biti povezana s izbjegličkom krizom. Njegova favoritkinja
je Angela Merkel.
“Radi se o kombinaciji njezina moralnog vodstva i donošenja teških odluka koja zaslužuje nagradu”, rekao je Harpviken.
Drugi mu je favorit ruski list Novaja Gazeta, rijedak slučaj neovisnog novinarstva u Rusiji.
Trojica norveških povjesničara i analitičara koji uređuju
internetsku stranicu posvećenu Nobelovoj nagradi za mir kažu da je
snažan kandidat UNHCR, koji je već dvaput dobio Nobela, 1954. i 1981.
Analitičari smatraju da bi se Odbor za dodjelu Nobela mogao
odlučiti za neki međunarodni sporazum, poput onoga između Irana i šest
svjetskih sila o rješavanju problema iranskog nuklearnog programa. Drugi
mirovni ugovor koji se spominje je između kolumbijske vlade i
revolucionara FARC-a.
“To je riskantno. Već su to radili u prošlosti s bliskoistočnim
mirovnim sporazumima ili Vijetnamskim mirovnim sporazumom iz 1973.” koji
su poslije propali, smatra analitičar Asle Sveen.
Ravnatelj švedskog Instituta za mirovne studije Dan Smith misli
da bi Odbor mogao naglasiti da je ovo “godina klime” zbog toga što će se
u prosincu održati međunarodna klimatska konferencija u Parizu na kojoj
bi trebao biti usvojen globalni sporazum o redukciji stakleničkih
plinova odgovornih za globalno zagrijavanje.
“Ne bih se iznenadio i bilo bi mi jako drago da vidim nagradu povezanu s klimatskim promjenama”, rekao je.
Dvoje kandidata koji se spominju u tom kontekstu su američki
znanstvenik James Hansen i voditeljica UN-ove okvirne konvencije o
klimatskim promjenama Christina Figueres.
Papa Franjo mogao bi biti pobjednik ako Odbor odluči nagraditi socijalnu pravdu.
Nobelov odbor savjetuje one koji nominiraju kandidate da ne
iznose njihova imena, ali nema nikakva pravila koje to zabranjuje, što
objašnjava zašto su neka imena javnosti poznata, a druga ne.
Papu je nominirao norveški parlamentarni zastupnik Abid Raja,
zbog njegova zalaganja za društvenu pravdu i za obranu vjerskih sloboda.
“Kao muslimanu, čast mi je što mogu nominirati Papu”, rekao je Raja.
Peteročlani Odbor za dodjelu Nobela imao je iznenađujuće, pa i
kontroverzne izbore u prošlosti. Najsvježiji je primjer iz 2009. kada je
nagradu dobio Barack Obama, tada manje od godinu dana na dužnosti.
Godinu poslije nagrada je otišla kineskom disidentu Liuu Xiaobu što je
izazvalo burnu reakciju iz Kine. Takva bi ove godine mogla stići iz
Kremlja bude li za dobitnika proglašena Novaja Gazeta.
Nobelove nagrade dodjeljuju se i za književnost, medicinu,
fiziku, kemiju i ekonomiju. Svaka vrijedi osam milijuna kruna (6,5
milijuna kuna).
Prve nagrade za sva područja, osim za ekonomiju, dodijeljene su
1901. iz ostavštine švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda
Nobela. Nagrada za ekonomiju prvi je put uručena 1969. godine.
Objava ovogodišnjeg dobitnika Nobela za medicinu bit će u
ponedjeljak 5. listopada, za fiziku u utorak, za kemiju u srijedu, a za
mir u petak. Nobel za ekonomiju bit će objavljen u ponedjeljak 12.
listopada. Datum objave Nobela za književnost po tradiciji se objavljuje
naknadno, ali najčešće to bude dan prije dodjele nagrade za mir.
