U četvrtak, 8. listopada, bit će objavljen ovogodišnji
laureat Nobelove nagrade za književnost. Mediji već pišu kome bi ove
godine mogla otići u ruke najprestižnija književna nagrada na svijetu, a
na kladionicama najbolje kotira bjeloruska spisateljica i novinarka
Svetlana Aleksievič.
Svake godine u prvoj polovici listopada svjetska književna scena
napeto čeka tko će se okititi najvažnijom književnom nagradom na
svijetu, Nobelovom nagradom za književnost. Prošle je godine tu čast
imao francuski pisac (i scenarist) Patrick Modiano,
čiju pobjedu većina nije očekivala, a bilo je i onih koji su osporavali
to da Nobela zaslužuje. Ipak, Modianova djela – dobro poznata u
Francuskoj – u proteklih godinu dana prevedena su na brojne svjetske
jezike, tako da u međuvremenu i čitatelji diljem svijeta mogu zaključiti
je li Švedska akademija donijela ispravnu ili pogrešnu ulogu smjestivši
ga u društvo velikana kao što su Thomas Mann, Pirandello, T. S. Eliot, Camus, Marquez itd.
Kada je pak riječ o 2015. godini, na kladionicama najbolje kotira Svetlana Aleksievič (rođena
1948.), bjeloruska spisateljica i novinarka, čiji bi izbor obogatio i
ne baš velik popis žena koje su nagrađene književnim Nobelom. Naime,
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901., a samo je 13
književnica izabrano u više od stotinu godina, od kojih je zadnja bila
majstorica kratke priče iz Kanade Alice Munro, prije
dvije godine. Aleksievič je prevođena na hrvatski jezik te se u
knjižnicama može naći njezina potresna knjiga o tranzicijskom iskustvu
‘Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka’ koju je objavila Edicija
Božičević.
Na drugom su mjestu kladioničari Ladbrokes smjestili japanskog pisca Harukija Murakamija koji je već nekoliko godina među imenima koja se redovito spominju kao potencijalni nobelovci, dok je treći kenijski pisac Ngugi wa Thiong’o.
Kenijac se proslavio romanom iz 1964. ‘Weep not, child’ tj. ‘Ne plači,
dijete’, u kojemu se tematizira pobuna Afrikanaca protiv kolonijalnih
vlasti, a u njegovu korist ide i to što je zbog svojeg aktivizma proveo i
godinu dana u zatvoru sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Jer, iako
je formalno Nobelova nagrada za književnost vođena isključivo literarnim
motivima, nikad nije odmagalo ako je književni autor i politički
angažiran.
Na kladionicama se još kao favoriti spominju i dvoje američkih pisaca, Philip Roth i Joyce Carol Oates. Roth je, poput ove godine zaboravljenog Milana Kundere,
jedan od vječnih kandidata za Nobela, a to što ga još nije dobio
naročito izluđuje američke književne kritičare koji svake godine pišu da
Švedska akademija diskriminira američku književnost s obzirom na to da
nagradu nitko iz SAD-a nije dobio nakon 1993. i Toni Morrison.
Kao potencijalni nobelovci u medijima se još spominju i sirijski pjesnik Adonis, ali i mađarski pisac Laszlo Krasznokhorkai,
čija su fascinantna djela proteklih godina prevedena i na hrvatski
jezik. U svakom slučaju, u četvrtak u rano poslijepodne znat će se
koliko su prognostičari i kladioničari bili u pravu ili krivu.
Svake godine Nobelov komitet poziva između 600 i 700 organizacija i
pojedinaca da nominiraju književnike za nagradu, nakon čega se sastavlja
lista od 200 potencijalnih dobitnika. U proces se onda uključuje
Švedska akademija – sastavljena od 18 književnih teoretičara, profesora
književnosti i pisaca – koja donosi konačnu odluku.
