Knjiga
“Rat za enciklopediju” autora Velimira Viskovića koja je u ponedjeljak
navečer predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt, polemičko je
memoarsko djelo koje govori o burnim danima rađanja Hrvatske književne
enciklopedije.
Riječ
je o autorovom viđenju okolnosti u kojima se dovršavala Enciklopedija,
podmetanjima u Leksikografskom zavodu tijekom njezina nastanka, a
urednica knjige Milana Vuković Runjić Viskovićevu je knjigu nazvala
“Imenom ruže na hrvatski način” dodavši kako je riječ o drami s poznatim
protagonistima koja se čita poput krimića.
“Dramaturški
je to precizna monodrama koja bi u interpretaciji nekog vrsnog glumca
mogla postati uzbudljiv kazališni čin”, ocijenila je glumica Anja
Šovagović Despot, a za interpretaciju je izabrala ulomak u knjizi koji
donosi Viskovićevo pismo tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu. Enciklopedija
je, ističe Visković u tom pismu, zamišljena kao kapitalni projekt
hrvatske znanosti o književnosti te podsjeća kako je dobila
nepodijeljenu potporu struke. Apostrofira Visković tadašnjeg glavnog
ravnatelja Tomislava Ladana i ravnatelja Vlahu Bogišića kao osobe koje
su, po njegovim tvrdnjama, onemogućavale projekt do te mjere da ga su ga
čak pokušale zaustaviti.
Po ocjeni Branislava Glumca, knjiga se može čitati i kao ‘napetica’ i kao samoispovjedna pripovijest.
“‘Rat
za enciklopediju’ istinita je priča o tome s kakvim se mukama
dovršavala Enciklopedija. To je priča o zavisti i ljubomori, svađama i
podmetanjima u Leksikografskom zavodu od kojih su mnoge u vrijeme radnje
2007. završile u novinama i na televiziji”, ističe Vuković Runjić i
dodaje kako, iako se često spominje mržnja, Visković nije napisao
ogorčenu knjigu.
Sam
autor je rekao da su se strasti sada stišale, a cilj je postignut i
enciklopedija je vani. Međutim, oko toga se projekta razvila
višegodišnja polemika “čudovišnih razmjera” u kojoj, tvrdi Visković, on
često nije raspolagao mogućnošću odgovora. Ova knjiga mu, poručuje
autor, omogućuje da objasni povod i kontekst svojih postupaka.
