Književni festival Revija malih književnosti,
koji jedanaestu godinu za redom organizira zagrebački književni klub
Booksa, od 21. do 23. listopada dovodi u Zagreb dvanaestero pisaca iz
Estonije, Latvije i Litve, ponajboljih predstavnika suvremene baltičke
književne scene.
se ističe u najavi, riječ je o zaokretu u dosadašnjoj programskoj
orijentiranosti festivala na zemlje bližeg susjedstva, koja je u deset
godina održavanja Revije zagrebačkoj publici predstavila
autore iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore,
Makedonije, Albanije, Bugarske, Grčke i Rumunjske.
“Smisao
je festivala uspostaviti književne veze tamo gdje su slabe ili ih
uopće nema. Nakon deset godina, Revija malih književnosti odlazi na
sjever i otvara novo poglavlje”,
stoji u najavi.
Sljedećeg
tjedna u Zagrebu će se predstaviti autori iz triju zemalja
– Estonije, Latvije i Litve – koje imaju malo toga zajedničkog i koje
hrvatski čitatelji gotovo i ne poznaju, o čemu posebno govori
i činjenica da s tim zemljama jedva da postoje prevoditeljske veze,
ističe se.
Te
tri zemlje “govore
različitim jezicima, nastajale su u različitim okolnostima i nisu
upućene jedna na drugu, a njihovi su autori i književne scene posve
različiti. No, jedna im je stvar ipak zajednička: na sve je
drastično utjecao pad Sovjetskog Saveza.
“Naglim
ukidanjem političkih i kulturnih ograničenja, pisci su se odjednom
našli na velikom slobodnom prostoru i ubrzo raspršili u brojnim
stilski, tematski i žanrovski posve različitim smjerovima”,
dodaje se u najavi. Dio
te raznolikosti pokušat će u Zagrebu predstaviti dvanaest stilski
posve različitih autora koji će tijekom četiri festivalska dana
čitati na četiri različita jezika.
Među
autorima koji gostuju na Reviji naći se se i Indrek Hargla, jedan od
najprodavanijih estonskih autora po čijim se pričama “Apotekar
Melkior”
upravo snima film; Sergej Timofejev, pjesnik iz kolektiva Orbita koji
je veliku popularnost u Latviji stekao spajanjem poezije s glazbom,
umjetničkim instalacijama, performansom, videom i računalnim
igrama; te litavska pjesnikinja, glumica i pobjednica više muzičkih
festivala, Indre Valantinaite, a Booksa će ugostiti i talentiranu
mladu latvijsku autoricu Ingu Žolude, laureatkinju nagrade Europske
unije za književnost.
Estonske
pisce odabrao je estonski pisac i publicist Jan Kaus; latvijsku
književnost novog milenija odabrao je pjesnik, prevoditelj i
teoretičar književnosti Arvis Viguls, a selektorica za litavsku
književnost bila je prevoditeljica Mirjana Bračko koja se, zajedno
s istaknutim prevoditeljem Borisom Vidovićem i “entuzijasticom”
Santom Domijan Zviedre,
pobrinula za prijevode njihovih tekstova na hrvatski. Tekstovi
dvadeset i sedmoro književnica i književnika suvremene estonske,
latvijske i litavske književnosti tiskano je u festivalskoj knjizi a
detaljni program održavanja književnih razgovora dostupan je na
mrežnim stranicama Bookse.
Reviju
malih književnosti financijski podržavaju Ministarstvo kulture RH i
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
