Pustolovine mladog Don Juana”, kratki roman
francuskog pisca Guillamea Apollinairea, prvi je naslov u novoj ediciji
Erotski klasici koji se od petka može naći na kioscima i za kojeg
izdavač EPH Media u najavi navodi da je “razigran i zabavan” te “pravi
primjer erotskog klasika, kojemu, bez obzira na eksplicitnost opisa
seksa, ne nedostaje šarma”.
Opisujući
Apollinaireov roman iz 1907. kao remek djelo majstora francuske i
svjetske književnosti, ali i kao sadržaj koji nije primjeren za mlađe od
18 godina, izdavač navodi da se na stotinjak stranica opisuju erotske
zgode dječaka Rogera koji tek postaje muško u čemu mu, kako se ublaženo
opisuje, “svesrdno pomažu tetka, sobarica pa čak i sestra”.
U
najavi knjige, uz priznanje eksplicitnih opisa seksa, postavlja se i
pitanje koliko daleko pisac smije ići u opisivanju seksualnog čina –
pogotovo u današnje vrijeme, kako se navodi, široko dostupne štancerske
pornografije koja uključuje nezamisliv broj užih specijalizacija i
fetiša.
Prema riječima urednika izdanja i
bivšeg urednika hrvatskog izdanja Playboya Gordana Zečića, ideja da se
pokrene edicija u kojoj bi se ponudilo čitanje erotskog štiva koje se ne
libi zaviriti dublje nego što je “pristojno” – gotovo je romantična.
Erotska djela ozbiljnih književnika
“Bit
će zabavno vidjeti koliko smo zapravo licemjerno društvo i koliko je
neokonzervativistička javnost uopće spremna za ovu ediciju. Vjerujem da
će ljudi koje vole čitati prepoznati vrijednost djela ozbiljnih
književnika koja objavljujemo u ediciji erotskih klasika”, naglasio je
Zečić za Hinu.
Najavio je da će, osim
Apollinaerova romana, u mjesečnom ritmu u ediciji biti objaviljene i
“Laurine ljubavne vježbe” markiza Mirabeaua, “Sestra Monika” Ernsta
Theodora Amadeusa Hoffmanna, ali i “Josephine Mutzenbacher” Felixa
Saltena, autora “Bambija”.
Upravo “Josephine
Mutzbenbacher”, druga knjiga u ediciji Erotski klasici, bit će prvi put u
Hrvatskoj objavljena i to u prijevodu književnika Borisa Perića koji
je redigirao i, kako izdavač ističe, ispravio dosad objavljene
“falsficirane” prijevode navedenih knjiga.
O
“eksplozivnom” naboju erotskog pisma minulih epoha koji će biti
objavljeni u ediciji, Perić navodi da niti jedno od njihovih djela nije
bilo izvorno objavljeno s potpisom pisca te da su se o identitetima
anonimnih autora još dugo vodile žučljive, često i jalove rasprave. Dok
se, primjerice, Apollinairea danas pamti kao velikog avangardnog
pjesnika, tvorca pojma nadrealizam i jednog od osumnjičenika za krađu
Mona Lize, de Mirabeaua kao prosvjetiteljskog političara i jednog od
inspiratora Francuske revolucije, Hoffmanna kao romantičara, na čijim je
mračnim pripovijestima Freud zasnovao svoju teoriju jezivog, a Saltena
kao autora planetarnog dječjeg bestselera “Bambi”, Perić postavlja
pitanje zašto su ti ugledni građani zapravo punili i police one druge,
prema njegovim riječima, porno-niše.
Klasici koji su subverzivni, moderni i prosvjetiteljski
“Četirima
knjigama iz prvog kola biblioteke zajedničko je u prvom redu da su
klasici, potom da su subverzivne, moderne i prosvjetiteljske te, što
nije nimalo nevažno, da nude čitalački užitak u kojem ni mašta, ni um, a
bome ni libido ne bi trebali ostati nenamireni”, istaknuo je Perić.
Naglasio
je i vrijednost Saltenove “Josephine Mutzenbacher”, dodajući da su joj
‘kumovale’ teorije Sigmunda Freuda o dječjoj seksualnosti.
Upitan
očekuje li probleme zbog eksplicitnog erotskog sadržaja u tim djelima,
Perić je za Hinu naglasio da to ovisi o licemjernosti društva našeg
društva koje, tvrdi on, uvodi I gazi moral kada mu to odgovara.
“Ne
bi mi bilo baš jasno da se eksplicitna erotika demonizira u društvu u
kojem se politika i ekonomija toliko bestidno zahvaća u goli život
svakog pojedinca što je pornografičnije od bilo čega”, naglasio je
Perić.
Knjige u ediciji Erotski klasici
ilustrirane su “čednijim” dijelovima erotskih slika Roberta Aurea,
zagrebačkog slikara iz 30-ih godina prošlog stoljeća, a knjige se
prodaju u celofanu – odnosno njihovo prelistavanje na kioscima nije
moguće.
