Simpozijem “Josip Juraj Strossmayer –
utemeljitelj i pokrovitelj Akademije” u utorak je Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti (HAZU) počela obilježavanje 200. obljetnice
rođenja svoga utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji, kako
je ocijenjeno na skupu, zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu
hrvatskih velikana.
Simpozij kojemu nazoče
predstavnici državnih, crkvenih i znanstveno-obrazovnih ustanova, među
kojima i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, izaslanik
zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića biskupski vikar za
kulturu mons. Nedjeljko Pintarić i ministar znanosti obrazovanja i
sporta Vedran Mornar, prigodno je otvorio predsjednik HAZU akademik
Zvonko Kusić.
U prvom stručnom izlaganju akademik Franjo Šanjek
govorio je o Strossmayerovu europeizmu te ocijenio kako biskup
Strossmayer zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu hrvatskih
velikana.
“Biskup i državnik, najveći dobrotvor i kulturni predvoditelj
hrvatskoga naroda, sjajan govornik i politički mislilac, apostol mira,
razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima svoje je ummne i
fizičke sposobnosti ugradio u blagostanje i napredak svoga naroda”,
rekao je Šanjek dodavši kako mu je govor na Prvom vatikanskom saboru
(1869.-1870.) pribavio izniman ugled u katoličkom svijetu i šire.
Istaknuo
je kako ga osobna slava i popularnost nisu zaustavili u iskrenom
nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, a prije svega
prema južnoslavenskim narodima. “Istinski je preteča modernih ekumenskih
traženja puta k jedinstvu, otvorenom dijalogu i nalaženju elemenata
koji teže slozi i suradnji u različitostima”, napomenuo je dodavši kako u
političkom životu zastupa pravo hrvatskoga naroda spočitnuvši caru
Franji Josipu da je Međimurje, tu staru hrvatsku zemlju, priključio
Ugarskoj.
Naglasio je i kako u duhu gesla “Prosvjetom k slobodi”
materijalno podupire velike nacionalne projekte kao što je utemeljenje
Akademije i osnutak modernoga Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu.
Podsjetio
je i na Strossmayerovo intelektualno oblikovanje na idejama europskoga
liberalnog katolicizma te napomenuo kako je u više navrata mijenjao
svoje političke stavove.
Govoreći o Strossmayeru u hrvatskoj
politici i nacionalnoj ideologiji akademik Nikša Stančić podsjetio je
kako u Strossmayerovu sustavu nacionalne ideologije središnje mjesto
zauzima hrvatski etnički i povijesni državni identitet. “Hrvate je
smatrao dijelom slavenske i uže, južnoslavenske etničke cjeline”, rekao
je dodavši kako je u skladu s tadašnjim poimanjem prema kojemu jezik
određuje nacionalnu pripadnost i shvaćanjem da su hrvatski i srpski
standardni jezici jedan jezik.
Napomenuo je kako je Hrvate i
Srbe smatrao plemenima zasebne južnoslavenske cjeline te dodao kako je
svoju politiku vodio prilagođavajući ju trenutnim situacijama.
Zato
je, smatra Stančić, u historiografiji smatran nedosljednim. Strossmayer
je u stvari raspolagao cjelovitim poimanjem dugoročnoga procesa
rješenja političkoga položaja Hrvatske i slavenskih naroda u vlasti
Habsburške Monarhije te južnoslavenskih zemalja u jugoistočnoj Europi.
Po
riječima akademika Branka Despota duh kršćanske slobode živio je,
progovarao i djelovao kroz Strossmayera. “Živi kroz njega kao svećenika,
progovara kroz govore, riječi i okružnice te djeluje prije svega kroz
jedinstven projekt podizanja stolne crkve i Đakovu i utemeljenja
Akademije i Sveučilišta u Zagrebu”, istaknuo je Despot.
Na skupu
tijekom dana govorit će između ostalih i akademik Josip Bratulić, Ivo
Goldstein, Tomislav Galović, Pero Aračić i Iva Pasini Tržec, a obilježavanje obljetnice Strossmayerova rođenja završit će večeras svečanom akademijom.
