Svrha ove izložbe je javnosti približiti i prezentirati fond hemeroteke kao relevantan izvor podataka o djelovanju muzeja kroz povijest
U četvrtak, 17. prosinca 2015. u 12 sati u Galeriji umjetnina, Medulićeva 2, otvara se izložba pod nazivom “Hemeroteka kao kronika muzeja”.
Ova izložba u organizaciji Dokumentacijske službe Narodnog muzeja Zadar ostaje otvorena do 31. 1. 2016.
Hemeroteka (grč. ἡμέρα: dan + -teka) je prema Hrvatskoj enciklopediji “zbirka
novina i časopisa; zbirka izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje
druge tiskane građe, o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili
predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu
natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama
kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim
temama i događajima.”
U muzejskoj struci, a prema vrijedećem
Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o
muzejskoj građi (NN 108/02) hemeroteka spada u sekundarnu dokumentaciju
te je obrada ovog fonda zakonska obveza. Sekundarna dokumentacija
obuhvaća popratne i dopunske fondove muzejske djelatnosti koje u
hrvatskim muzejima obrađuju i vode uglavnom stručnjaci dokumentaristi
kojima je jedan od zadataka dokumentiranje djelatnosti muzeja kao
kulturne institucije.
Hemeroteka je, uz fototeku jedan od najstarijih
dokumentacijskih fondova u muzeju. Prikupljanje novinskih članka (a u
novije vrijeme i objava s web-a) u nekadašnjim samostalnim muzejima, a
danas odjelima Narodnog muzeja Zadar, pratimo od 50-ih godina 20. st.
No, tek osnutkom Dokumentacijske službe muzeja započinje njihovo
sustavno evidentiranje i digitalizacija, čime je otvoren put korištenju
te građe za širu upotrebu. Putem ažurno vođene hemeroteke mogu se dobiti
informacije o izložbama, izdavaštvu, događanjima, fundusu, zbirkama,
djelatnicima, donatorima, gradnji, rekostrukcijama i popravcima
muzejskih zgrada, izmjenama postava. Hemeroteka nam također može
poslužiti i kao indikator za iščitavanje odnosa i kulturne politike
osnivača, lokalne uprave i zajednice prema muzeju, stoga predstavlja
nezaobilazan izvor informacija za različite muzejske potrebe.
S obzirom
na povijesnu važnost te raznovrsnost tema i cjelina koje obrađuje,
hemeroteka može biti koristan resurs podataka različitim skupinama
vanjskih korisnika u svrhu znanstvene i stručne obrade, izlaganja,
objavaljivanja, te za potrebe nastave.
IZLOŽBA “HEMEROTEKA KAO KRONIKA MUZEJA”
Svrha ove izložbe je javnosti približiti
i prezentirati fond hemeroteke kao relevantan izvor podataka o
djelovanju muzeja kroz povijest. Cilj je retrospektivno prikazati
osnivanje i stručno djelovanje muzeja i pojedinih muzejskih odjela putem
novinskih napisa i medijskih objava od početaka organizirane muzejske
djelatnosti u Zadru, koja se prati od 1832. godine, osnutkom muzeja
pokrajine Dalmacije do danas.
Za tu je priliku odabrano 140 od preko
2500 članaka o cjelokupnoj muzejskoj djelatnosti prikupljenih u
Dokumentacijskoj službi te pregledom periodike u Znanstvenoj knjižnici i
Državnom arhivu Zadar. Odabrani članci prezentirani su putem dvadeset
posterskih prezentacija s fokusom na osnivanje i djelovanje
muzeja/odjela i izložbenih prostora koji su i danas u sastavu Narodnog
muzeja Zadar.
Osim postera, izloženi su i originalni muzejski predmeti
pojedinih odjela koji su u korelaciji s prezentiranim člancima. Izloženi
su i uvezani primjerci Narodnog lista s odabirom tema iz šestog
desetljeća 20. st. budući da je tada formalno-pravno osnovan Narodni
muzej Zadar kakvog poznajemo danas.
Osim toga, Zadar u tom desetljeću
bilježi niz važnih društvenih, gospodarskih, urbanističkih,
arhitektonskih, sportskih i drugih događaja na što smo htjeli podsjetiti
publiku autentičnom novinskom građom. Time smo također željeli
napraviti uvod u novi Pop-up muzej na temu šezdesetih, što se
planira ostvariti u suradnji s građanstvom na Noći muzeja 2016.
Osim
statične prezentacije, izložbu dopunjuju i dvije video projekcije
putem TV-a na kojima se prikazuju snimke s otvorenja pojedinih izložbi,
radionica i događanja u produkciji HRT-a.
