Nagrada žirija

ZagrebDox: Kineski film “Pjesnik na poslovnom putu” osvojio Veliki pečat

Nagradu Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji
dvanaestog izdanja ZagrebDoxa osvojio je kineski film “Pjesnik
na poslovnom putu” Jua Anqia, dok je u regionalnoj konkurenciji
pobijedio hrvatski dokumentarac “4.7” Đure Gavrana.

“Poetičan,
provokativan i prekrasan film ‘Pjesnik na poslovnom putu’ nagrađen
je zbog snage i vještine s kojom spaja neočekivane društvene
činjenice i uzbudljiv prikaz umjetnosti i osobnih tema”, ističe
se u obrazloženju žirija.

Žiri je ocijenio kako
taj film podsjeća “koliko je teško zadržati usredotočen,
monografski pristup dokumentarnom filmu, a ujedno se uvjerljivo
uhvatiti ukoštac s društvenim navadama i normama na područjima
koja se obično kriju od međunarodne, vjerojatno i kineske publike”.

“Hrabar u svojoj
zahtjevnoj formi, vizualno originalan i dojmljiv, film Ju Anqija
donosi veoma originalnu umjetničku viziju, koja i nakon svih
filmskih eksperimenata proteklih desetljeća uspijeva proširiti naše
viđenje dokumentarnog filma”, dodaje se.

Zahvalivši putem video
poruke na “tako važnoj nagradi”, redatelj Ju Anqi je
rekao kako se u životu boji samoće i pada s visine, a oboje mu se dogodilo –
dok je snimao taj film bio je jako usamljen, a sinoć je pao i slomio
nogu. “Hvala što mi tom nagradom donosite utjehu i ohrabrenje”,
poručio je.

Gavranov film nagrađen
je za “dojmljiv prikaz bivšeg alkoholičara na putu oporavka te detaljno razrađenu strukturu i inovativnu, ekonomičnu montažu
i uključivanje publike jednostavnim filmom o običnom čovjeku
punom iznenadnih preokreta i otkrića”.

Posebno priznanje u
međunarodnoj konkurenciji dobila su dva filma, “Ruski djetlić”
Chada Gracie, koji “inovativno pristupa političkim i osobnim
temama i izrazito emotivno nabijenoj političkoj prošlosti i
sadašnjosti ukrajinskog društva”, te britanski “Reci
proljeću da ne dolazi” Saeeda Tajia Faroukyja, svjedočanstvo
o ratu iz rijetko viđene perspektive afganistanskih vojnika.

“Ruski djetlić”
dokumentira pokušaje ukrajinskog umjetnika da se kroz svoj rad
obračuna s traumom, katastrofom u Černobilu, iz kojega je nakon
nuklearne nesreće s obitelji među prvima otišao. “Istrage koje provodi
neobičan, no srdačan glavni junak, kao i politički nemiri, okreću
potragu u posve drugom smjeru, što čini ovaj film još
zanimljivijim, složenijim i izazovnijim za autora, likove i
gledatelje”, ocijenio je žiri.

Film “Reci proljeću
da ne dolazi” dobio je priznanje kao djelo koje “uspijeva
uvjerljivo predstaviti najbolnije i najdramatičnije događaje”.
“Borba različitih političkih i vjerskih skupina, katkada posve
neprepoznatljivih čak i onima koji se bore u tom ratu, predstavljena
je dokumentaristički dojmljivo, vješto nagoviještajući kako
osobne drame i događaji nabijeni akcijom objašnjavaju situaciju u
toj izrazito složenoj i teško ranjenoj zemlji”, ističe se.

Posebna priznanja u
regionalnoj konkurenciji osvojili su dansko-srpski film “Flotel
Europa” Vladimira Tomića o autorovim godinama izbjeglištva u
Danskoj i mađarski “Vlak nade” Klare Trencsenyi, o jednoj
od rijetkih preostalih, a u socijalizmu vrlo popularnih “pionirskih
dječjih željeznica”.

Prvi je dobio priznanje
“za izrazito osoban pogled i priču ispričanu preko kućnih
snimaka, za perspektivu o životu izbjeglice u plutajućem ‘hotelu,
te za predivnu priču o odrastanju dansko-bosanskog mladića”, a
drugi za “snažnu filmsku viziju, osjećaj prema likovima i
jedinstveni ovjekovječeni trenutak – kada život prelazi iz jedne
faze u drugu, a dijete napušta nevinost i radi korak u okrutniji
svijet”.

Mali pečat za film
“Iznad i ispod”, a Nagrada Movies That Matter za “Moj Alep”

Nagrada Mali pečat, za
najboljeg autora ili autoricu do 35 godina starosti, dodijeljena je
švicarsko-njemačkom filmu “Iznad i ispod” Nicolasa
Steinera, enigmatičnom uratku koji “omogućuje gledatelju da
uspori i uroni u život likova s rubova društva koji, u svojim
naizgled izgubljenim i besciljnim životima, uspijevaju pronaći
divljenje, ljepotu i ljubav”.

Posebno priznanje u toj
kategoriji dobili su srpski film “Abdul i Hamza” Marka Grbe
Singha koji “nježno i melankolično prikazuje život dvojice
somalskih izbjeglica u Srbiji i njihovo polagano nestanje iz svijeta
koji im je stran”, te hrvatski “Sanja” Nikice Zdunić
koji “iznenađujuće precizno uspijeva prikazati suptilno, često
varljivo stanje uma i apstraktnu ideju generacijske krize
identiteta”. “Samouvjerenost i originalnost ukazuju na
talentiranu autoricu snažnog osjećaja za stil i svježeg
razumijevanja svoje okoline”, napominje se.

Nagradu Movies That
Matter, koja se dodjeljuje filmu što na najbolji način promiče
ljudska prava, dobio je američki film “Moj Alep” Melisse
Langer, autentičan prikaz situacije jedne
sirijske obitelji pogođene ratom. “Film
ulazi u svakodnevicu izbjegličke obitelji i razbija predrasudu o
izbjeglicama kao pojedincima željnima iskorištavanja
socioekonomskih sustava drugih zemalja. Ova obitelj želi povratak i
osjeća grižnju savjest što je zbog spašavanja vlastita života i
života svoje djece ostavila ostale članove obitelji”, ističe
se u obrazloženju.

Posebno
priznanje dodijeljeno je britanskom filmu “Kod frizera”
izraelske redateljice Iris Zaki, koja je kao peračica kose u jednom
frizerskom salonu snimila autentične priče o arapsko-židovskim
odnosima, te slovenskom “Dom” Metoda Peveca, koji otvara
probleme postranzicijskih društava bivše Jugoslavije.

“Trenutak
pranja kose u frizerskom salonu dovodi protagoniste filma u poziciju
ogoljenja, spontanosti i iskrenog promišljanja situacije u naselju.
Film kreira sigurni ženski balon različitih vjerskih i etničkih
pripadnosti koje spontano nude rješenja, a njegova je posebna
vrijednost što se i redateljica razotkrila u procesu, iskazujući
vlastite predrasude koje je imala prije snimanja”, napominje
žiri.

Pevecov
film prikazuje ljude koji su “izvedeni iz ljudskosti, svedeni u
položaj ropstva i potpuno poniženi, ne reagiraju na svakodnevne
situacije koje bi trebale pružiti užitak, dok orvelovska dimenzija
filma ističe automatizam zbroja pojedinaca kroz izoliranu stvarnost
koju kreira sustav”, ocijenjeno je.

Najboljim iz programa Teen Dox film “Filharmonija s deponija”

Učenici
IX. Gimnazije u Zagrebu najboljim iz programa Teen Dox, proglasili su
film “Filharmonija s deponija” američkih redatelja Grahama
Townsleya i Brada Allgooda, ocijenivši ga “iskrenim
i autentičnim”, a njegove protagoniste “zanimljivima i
posebnima”. Nagrađen je jer “odličnim prikazom životne
sredine do izražaja dolazi ideja filma da nisu bitni uvjeti,
okolnosti i mogućnosti u kojima živimo, nego motivacija i želja za
samoostvarenjem”.

Direktor
festivala Nenad Puhovski dodijelio je Nagradu Mojoj generaciji
švedskom filmu “Don Juan” Jerzyja Sladkowskog zbog
“sposobnosti da se prepozna i zabilježi svakodnevna priča o
pojedincu kojeg nam je lako suditi zbog njegove asocijalnosti prema
zahtjevima tzv. normalnih ljudi, te preokrene u arhetipsku priču o
uskogrudnom sistemu ustaljenih navika i očekivanja jednih prema
drugima, ponajprije, zbog ljudskosti i otvorenosti pristupa kojim nam
konačno daje uvid u nas same, našli se mi na strani autističnog
mladića ili svih onih koji ga žele ‘zaliječiti'”.

Nikica
Gilić, član međunarodnog žirija ocijenio je ovogodišnju
konkurenciju jednom od najboljih među dosadašnjim izdanjima
ZagrebDoxa. “Pobjednički film ponudio je hibridni model koji me
zanima i u drugim filmskim rodovima, povezuje najklasičniji
dokumentarni model s vrlo intimističkim, esejističkim i
pjesničkim”, rekao je.

“ZagrebDox
je svakako među najreprezentativnijim festivalima i daje jako dobar
svjetski presjek suvremenog dokumentarnog filma, nešto jači u
dugometražnom, nego u kratkometražnom filmu”, ustvrdio je.

Natjecateljski
dio Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox završava u subotu
dodjelom nagrada, a u nedjelju će se još prikazati nagrađena
ostvarenja i filmovi za koje je bilo najviše interesa. U
proteklih tjedan dana ukupno je prikazano 160 filmova u svim
programima, u međunarodnoj konkurencije za nagrade su se natjecala
24 filma, a u regionalnoj njih 27, među kojima i 12 hrvatskih.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest