Na Sveučilištu u Zadru danas je održano javno predstavljanje projekta “Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: Pogled s periferije“ , financiranog od Hrvatske zaklade za znanost.

Voditelj projekta  prof. dr. sc. Mladen Ančić s Odjela za povijest objasnio je njegove ciljeve te postupke koji će dovesti projekt do zacrtanih zaključaka.

- U zadnjih 20 godina postoji stajalište kako naslijeđena paradigma nacionalne povijesti nije dovoljna za objašnjavanje stvarnosti. Kada se razmišlja kako je došlo do modernih nacija, ova paradigma na jedan način zamagljuje stvarnost te se ne može razumjeti kako je uopće došlo do njihova stvaranja, istaknuo je dr. Ančić.

Istražujući mala pitanja utvrdit će se kako se "ime, mit i ideja" ostvaruju u svijetu 14. stoljeća. 

- Ključno pitanje je funkcioniranje političkog središta i periferije sustava. S jedne strane je  jezgra Ugarskog Nadkraljevstva (Archiregnum Hungaricum), a s druge zemlje kojima dinastija vlada. Mi se pitamo kako u stvarnosti izgleda taj mehanizam kojim dinastija upravlja? U zadarskom arhivu postoji dokument prema kojem kraljevski admiral 1377. godine iznajmljuje čast korčulanskog kneza. Nema mita, pompe, onoga što prati kraljevski aparat - Đenovežanin jednom zadarskom plemiću iznajmljuje čast, odnosno njegove prihode. Drugi dokument pokazuje kako jedan župan prepušta obavljanje stvarnih funkcija u Obrovcu stanovniku zaleđa, koji će tamo upravljati, suditi i obavljati sve poslove koji ulaze u ingerenciju kraljevske vlasti, naveo je Ančić.

Suradnici u projektu će utvrditi kako kroz ovaj sustav kolaju materijalni resursi, tj. kako prihod ratara ili vinogradara dolazi do vrha piramide odnosno samog kralja.

- Središnja vlast nema birokratski aparat na koji bi se oslonila. Uvijek ovisi o prešutnom dogovoru s lokalnom elitom, počevši od gradskih vlasti do vlasnika velikih posjeda.  Pitamo se kako su ti ljudi upleteni u sustav, što daju a što dobivaju od sustava? Imamo hrvatske kneževe koji se pojavljuju svugdje gdje kraljevstvu "zaškripi", dobivaju posjede u Vrbasu, oko Bihaća... Oni su "majstori koji drže vodu". Koliko je takvih? Što rade i kako su uključeni u sustav kraljevske vlasti?, pita se Ančić.

Sve to istraživat će se kroz veliku količinu publiciranog materijala i još veću neobjavljenog  u zadarskom, dubrovačkom i mletačkom arhivu, kao i u državnim arhivima u Budimpešti i Zagrebu. Projekt bi trebao biti završen do 31. prosinca 2023. godine, a vrijednost financiranja je 550.300 kuna.