Posljednja ovosezonska operna premijera u Hrvatskom narodnom kazalištu
(HNK) Zagreb bit će u subotu 16. travnja opera “Agrippina” Georga
Friedricha Händela, ovogodišnji zajednički projekt Muzičke akademije,
Akademije dramske umjetnosti (ADU), Akademije likovnih umjetnosti (ALU),
Tekstilno-tehnološkog fakulteta i zagrebačkoga HNK-a.
Kako se ističe u najavi,
‘opera seria’ u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza
Grimanija, praizvedena u Veneciji 1709. uz izvanredan uspjeh, najnovija
je produkcija suradnje HNK-a i četiriju sastavnica zagrebačkoga
Sveučilišta, u sklopu koje već sedmu godinu zaredom više od
250 zagrebačkih studenata na pozornici središnjeg nacionalnog teatra
predstavlja svoje umjetničko stvaralaštvo.
Prethodnih godina, ta je suradnja rezultirala uspješnim izvedbama
kanonskih glazbeno-scenskih djela, “Ljubavnoga napitka” Gaetana
Donizettija, “Čarobne frule” Wolfganga Amadeusa Mozarta, “Carmen”
Georgesa Bizeta, “Ivana Groznoga” Sergeja Prokofjeva, “Slavuja” Igora
Stravinskoga, “Orfeja i Euridike” Christopha Willibalda Glucka, te
praizvedbom fantastične opere “Madame Buffault” Borisa Papandopula, za
koju je redateljica Dora Ruždjak osvojila Nagradu hrvatskoga glumišta za
najbolje redateljsko ostvarenje u 2015.
Ruždjak potpisuje režiju i najnovije produkcije te suradnje, a
premijerom “Agrippine” dirigirat će maestro Tomislav Fačini. Scenograf
je Zlatko Kauzlarić-Atač, kostimografi studenti TTF-a pod mentorskim
vodstvom Barbare Bourek, a oblikovatelj svjetla Marko Mijatović (ADU)
pod mentorskim vodstvom Borisa Popovića.
Opernu priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama s trona
pokušava skinuti svojega muža, rimskog cara Klaudija, i postaviti sina
za cara, moderni kritičari smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim
svježine i glazbene invencije koja ju čini jednom od njegovih
najpopularnijih opera, dok se Grimanijev libreto smatra antiherojskom
satiričnom komedijom punom političkih aluzija.
Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike – opera je nakon
praizvedbe imala za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba, te je
dobila odlične kritike – Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je
i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, “Agrippina”
je pomalo zaboravljena.
U 20. stoljeću započela je obnova Händelova repertoara, čime se
njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice, a
postavljanje “Agrippine” u Zagrebu novo je predstavljanje hrvatskoj
publici djela istaknutog njemačko-britanskog baroknog skladatelja.
