Novi broj časopisa za kulturu, znanost i umjetnost ogranka Matice hrvatske Zadar “Zadarska smotra” (1-2) godište LXV., objavio je zadarski Ogranak Matice hrvatske.
U uvodnom dijelu časopisa Ivan Pederin piše o Vjekoslavu Maštroviću, a Marjan Diklić o Maštrovićevu zborniku.
U rubrici Studije, rasprave, eseji Stijepo Obad piše tekst “Rt Oštra ili Prevlaka izvan je granice prema jugoistočnim susjedima”, Sanja Knežević piše o Časoslovu opatice Čike (1066.) kao plodu crkvene reforme 11. stoljeća na hrvatskom tlu.
O kanonicima Ninske biskupije od 1536. do 1828. piše Šime Ljubičić, a o anagrafu Pravoslavne parohije sv. Ilije u Zadru iz 1811. piše Josip Celić.
Ivan Bošković podsjeća na teatarsko djelovanje Marka Foteza u ogledalu splitske kazališne kritike, dok Drago Štambuk piše piše o čakavskom pjesništvu Zlatana Jakšića.
Danijela Berišić Antić i Ana Maroević pišu o zadarskom Kazalištu lutaka, a Stanislava Nikolić Aras o likovima Murakamijevih žena.
Ivan Pederin je raščlanio odnose zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića i pravoslavlja.
O novoj književnoj vrsti u gradišćanskohrvatskoj književnosti kroz dopisivanje Augistina Blazovića s Dorotejom Zeichmann piše Andrea Zorka Kinda-Berlaković.
Prijevodni dio časopisa posvećen je Svetlani Aleksandrovnoj Aleksievič, o kojoj pišu Rafael Božić i Josip Lisac.
U proznom dijelu časopisa radove objavljuju Marin Radica i Sanjin Ivandić, dok pjesme pišu Mirko Jamnicki Dojmi, Frane Bilić, Davor Grgurić, Sonja Krstanović i Silvija Buvinić, o kojoj piše i urednik časopisa Josip Lisac.
U putopisnom dijelu proze rad je objavio Valter Tomas dok su memorabilije posvećene Nedjeljki Luetić-Tijan.
Sjećanja na preminule uglednike posvećena su Stjepanu Kaurlotu, Svetlani Olegovni Vialovi, Miroslavu Slavku Mađeru , Arsenu Dediću, Petru Milošu, Aleksandru Stipčeviću, Nenadu Ninčeviću, Alessandru Damianiju, Zvonku Festiniju, Zlati Derossi i Nikoli Krljiću.
Ovaj broj donosi mnoštvo osvrta i prikaza novih knjiga, među kojima i knjige akademika Dalibor Brozović, Rasprave i članci, koju je za ediciju Stoljeća hrvatske književnosti priredio prof. Josip Lisac.
Na kraju časopisa objavljena je kronika događaja.
