Knjiga “Die Balladen des Petrica Kerempuh”, prvi cjeloviti prepjev
Krležinog epohalnog pjesničkog ciklusa na njemački jezik književnika i
prevoditelja Borisa Perića izlazi ovih dana iz tiska u nakladi
Biblioteke “Most” Društva hrvatskih književnika i uz popratni tekst
akademika Viktora Žmegača.
Ideja za prepjev Balada
nastala je prije nešto više od godinu dana nakon što je u časopisu
“Most”, također u prijevodu Borisa Perića, na njemačkom jeziku objavljen
Antologijski izbor suvremene kajkavske poezije u koji su već bile
uvrštene tri balade Miroslave Krleže, rođenog 7. srpnja 1883. godine.
“Iako mnogi autori Balade svrstavaju u korpus dijalektalne
književnosti, takva kvalifikacija pogotovo kad je u pitanju prijevod na
strani jezik nikako nije dovoljno da se o njima stvori potpuna slika”,
kaže Perić.
“Poznato je da jezik balada nije kajkavski dijalekt u uvriježenom
dijalektološkom smislu već hibrid, konstrukt, koji se dijelom osniva na
‘barokni’ kajkavski, koji je još mogao funkcionirati kao književni
jezik, a dijelom i na primjese drugih jezika kao što su štokavski,
njemački, mađarski, talijanski ili latinski. U takvom kontekstu, kao
jezik prijevoda, u kojem je ipak trebalo sačuvati i sadržajnu i ritmičku
jedinstvenost Balada, književni, visokonjemački jezik nametao se kao
sasvim logičan izbor, također u funkciji svojevrsnog konstrukta
sposobnog sačuvati kako kompliciranu stihovnu strukturu, tako i
mjestimičnu arhaičnost izraza”, rekao je Perić u razgovoru za Hinu.
Pokušaja prijevoda Balada na njemački jezik bilo je i prije pri
čemu, kako kaže Perić, posebno mjesto svakako pripada izboru od
dvadesetak balada što ga je 1972., također u časopisu Most objavila
poznata hrvatsko-austrijska prevoditeljica Ina Jun-Broda.
U prilog ritmičkoj kvaliteti Perićeva prijevoda svakako govori i
činjenica da je zagrebačka skupina Cinkuši na svoj novi album uvrstila
uglazbljeni prijevod Balade ‘Krava na orehu’ (Die Huh im Nussbaum).
“Iako je sam Krleža prevođenje Balada smatrao ‘opasnim’
prevodilačkim pothvatom, ja sam taj pothvat shvatio kao izazov, ne samo
zato što Balade i danas mnogi smatraju neprevedivima, već i zato što
njemački prijevod otkriva brojne dodirne točke između Krležine poetike i
poetika njemačkih pisaca od Grimmelshausena preko Brechta pa sve do
Christiana Morgensterna, čije su Galženjačke pjesme (Galgenlieder) svoj
odraz svakako pronašle u galgama, jednom od frekventnijih motiva
Balada”, ističe Perić.
Aktualni njemački prijevod daje doprinos obilježavanju osamdesete
obljetnice objave prvog izdanja Balada u Ljubljani 1936. Iako je
njemački prijevod Balada Petrica Kerempuha u potpunosti ‘hrvatski
proizvod’, knjiga izlazi uz potporu Grada Zagreba, ali ne i Ministarstva
kulture.
“Ne bih komentirao moguće motive odbijanja potpore, pa i književne
stipendije. No, u ozračju vjetrova kojima je tehnički ministar kulture
zapahnuo hodnike svog ministarstva, sasvim je bjelodano da djela
Miroslava Krleže nisu toliko napeta i uzbudljiva, premda Balade također
tematiziraju širok spektar hrvatskih političkih traumi”, izjavio je
Perić.
Kako je projekt prijevoda Balada u ožujku ove godine prvi puta javno
predstavljen u Varaždinu, u tijeku su i dogovori da se knjiga uz pomoć
tamošnjih institucija ove godine predstavi u Grazu, Beču i Gradišću.
Perić se nada da će netko od novog saziva Ministarstva kulture
uočiti moguću zanimljivost njemačkog prijevoda Krležinog epohalnog
književnog djela za program velikih njemačkih književnih sajmova poput
frankfurtskog ili lajpciškog.
