Djela velikoga virtuoza kiparstva švicarskoga umjetnika Alberta
Giacomettija, među kojima i “Čovjek koji hoda”- antologijska i jedna od
najamblematičnijim skulptura 20. stoljeća, bit će predstavljena na
izložbi u Umjetničkome paviljonu koja će zainteresiranoj publici
otvoriti vrata 21. rujna ove godine.
Izložba Alberto
Giacometti: skulpture, crteži, litografije “Portreti sadašnjosti”,
priređena u okviru ciklusa “Najveći kipari 20. stoljeća”,
donosi Giacomettijeva djela posuđena iz francuske Fundacije Maeght –
12 crteža, 13 litografija i devet skulptura, izvijestila je u
srijedu ravnateljica Umjetničkoga paviljona i autorica izložbe Jasminka
Poklečki Stošić na konferenciji za novinare gdje su iznesene prve
informacije o toj velikoj izložbi.
Uz “Čovjeka koji hoda”, bit će izložene i “Žene iz Venecije” –
ciklus od devet skulptura koje su 1956. godine bile izložene na Biennalu
u Veneciji, a nastale su zajedno s “Čovjekom koji hoda” kao
Giacomettijeva reminiscencija na strahote Drugoga svjetskog rata.
Poklečki Stošić: Izložba doista govori o tome da Zagreb nije slučajno na likovnoj karti Europe
Ravnateljica Umjetničkoga paviljona uvjerena je kako i ta izložba,
nakon velikih izložaba Joana Miróa i Augusta Rodina, doista govori o
tome da Zagreb nije slučajno na likovnoj karti Europe, već kulturna
destinacija za koju se zna.
Jer, dodala je, kulturna događanja u Zagrebu postala su toliko
uobičajena kao da se događaju u bilo kojoj europskoj metropoli i te su
izložbe mogle biti postavljene u bilo kojem europskom gradu. To, smatra
Poklečki Stošić, svjedoči da Umjetnički paviljon i grad Zagreb imaju
strategiju likovnoga, odnosno kulturnoga, razvoja.
“Bit ću slobodna reći da svjedoči i o strategiji kulturnog razvoja
ove države, jer Giacomettijeva izložba nije važna samo za Zagreb, već i
za Hrvatsku”, rekla je. Smatra da je golemi uspjeh prirediti
Giacomettijevu izložbu jer, primjerice, skulptura koja je prije nekoliko
godina prodana za 104 milijuna dolara na aukciji Sotheby’sa u Londonu, a
riječ je o “Čovjeku koji hoda”, dovoljno govori sama za sebe.
Izložba je ostvarena zahvaljujući generalnome sponzoru tvrtki Ini, a
izvršni direktor PF Korporativnih poslova Ine Tomislav Tuer istaknuo
je kako se “INA kao jedna od najvećih hrvatskih kompanija trudi
istovremeno biti i zamašnjak za inicijative koje pridonose boljoj
kvaliteti života zajednice. Rekao je kako je za Inu čast da i, kao
generalni sponzor ove izložbe. pridonese tomu da Zagreb bude jedna od
vodećih europskih prijestolnica kulture.
Na konferenciji za novinare bio je i zagrebački gradonačelnik Milan
Bandić koji je istaknuo kako je ravnateljica Umjetničkoga paviljona
Jasminka Poklečki Stošić, koja je tu dužnost preuzela početkom 2014.
godine, svoje znanje i iskustvo pretočila u praksu, uz pomoć pročelnika
Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivice Lovrića i njegovu
pomoć kao gradonačelnika.
Bandić je izjavio kako je “sretan što u Zagreb dolazi najskuplja
skulptura na svijetu”, te što će tu izložbu, koja će Zagreb ponovno
staviti na pijedestal kulturnih i turističkih destinacija Europe, imati
prigodu posjetitelji razgledati tijekom tri i pol mjeseca.
Alberto Giacometti (Borgonovo, 1901. – Chur, Švicarska, 1966.),
švicarski je kipar i slikar koji je dio života živio i radio u
Francuskoj. Nakon Ženeve, kiparstvo je učio u Parizu kod
Émila-Antoinea Bourdellea. Na njegov umjetnički razvoj odlučujuće su
utjecali primitivna polinezijska i afrička umjetnost te kubizam. Nakon
apstraktne faze vezuje se uz nadrealiste (1928.–35.) i tijekom toga
razdoblja ostvario je osebujne nadrealističke prostorne konstrukcije. Od
1935. vraća se figuraciji, a od 1945. radi ekspresivne, ekstremno
izdužene brončane glave i poprsja, te ljudske likove, pojedinačne ili u
skupinama, koji sugeriraju egzistencijalnu tragediju. Nakon 1950. sve
intenzivnije slika i crta obiteljske portrete, poglavito brata Diega,
krajolike i aktove u interijeru. Bavio se i grafikom te je zdao mapu od
150 litografija Pariz bez kraja (Paris sans fin, 1969).
Izložba će biti otvorena do 8. siječnja 2017. godine.
