Najavljujemo predavanje “Mia Čorak Slavenska – 100 godina kasnije”
koje će se održati u četvrtak, 13. listopada s početkom u 19 sati na
Sveučilištu u Zadru (stari kampus, dvorana 241 na Odsjeku za hrvatski
jezik i književnost).
Predavanje o najvećoj hrvatskoj
primabalerini, njezinom životnom putu, slavi i tuzi pod nazivom “Mia
Čorak Slavenska – 100 godina kasnije” održat će Maja Đurinović, plesni
povjesničar, kritičar i publicist. Organizatori su: Umjetnička akademija
u Osijeku, Odjel za kroatistiku i slavistiku-Odsjek za hrvatski jezik i
književnost Sveučilišta u Zadru, Glazbena škola Blagoje Bersa Zadar i
Zadarski plesni ansambl.
Vijeće Umjetničke akademije u Osijeku na
sjednici održanoj 29. listopada 2015. jednoglasno je odlučilo da se
2016. godina proglasi Godinom Mije Čorak Slavenske, te je izv.prof.art.
Maja Đurinović kao imenovana voditeljica projekta dobila mogućnost i svu
podršku Akademije za organizaciju Interdisciplinarnog znanstveno
umjetničkog skupa “MiaČorak Slavenska” kao i niza događanja koja će se
tijekom Godine Slavenske upriličiti po cijeloj Hrvatskoj.
Dvodnevni
skup je održan 19. veljače u Osijeku i 20. veljače, na sam stoti
rođendan Slavenske, u Slavonskom Brodu. Tijekom godine je Maja Đurinović
održala niz predavanja u više gradova, u kontekstu različitih
manifestacija i zainteresiranih institucija. (Učiteljski fakultet u
Slavonskom Brodu, GK Požega, FF u Zagrebu, GK Sisak, FF u Osijeku) a u
studenom će održati predavanja u Puli i Splitu.
Mia Čorak,
poznata u svijetu kao Mia Slavenska rođena je u Brodu na Savi, 20.
veljače 1916. godine. Bila je “wunderkind” i miljenica publike. Začudo,
Zagreb i uopće hrvatska publika i kritika su odmah prepoznali “proroka u
svom selu”; njezin čudesni talent i s oduševljenjem pratili i
podržavali njezin umjetnički rast i uspjehe.
Mia je već s
dvanaest godina (prvi u Splitu!) priređivala samostalne plesne koncerte,
a već sa šesnaest godina je bila nacionalna zvijezda. Uz rad s
MargaritomFroman u zagrebačkom HNK-u, tražila je usavršavanje kod
najboljih, znamenitih pedagoga u Beču i Parizu, već tada – pionirski i
vizionarski i u svjetskim okvirima – svjesna da je budućnost plesne
umjetnosti u spoju klasične tehnike i suvremene izražajnosti pokreta.
Želeći
primijeniti europske kriterije na “svoju” scenu ova će mlada i u tom
smislu neiskusna umjetnica temeljito isprovocirati vlastodršce, pa je
tako kao jedinstvena i prva hrvatska primabalerina “plesala samo jedno
ljeto” na matičnoj sceni (sezona 1934/35). A kad je jednom pala u
nemilost i ostala bez angažmana u kazalištu, dobila je savjet da je
možda bolje da ide prodavati cvijeće!
Njezin posljednji nastup u
Zagrebu bio je solistički plesni koncert u (iznajmljenom) Hrvatskom
narodnom kazalištu 23. siječnja 1936., a umjesto da ode prodavati
cvijeće Mia je postala jedna od najvećih svjetskih baletnih umjetnica
20. stoljeća.
