Što čitati? Evo preporuka poznatog zadarskog knjižničara Darka Blaževića

U Mjesecu hrvatske knjige "čita se sto na sat"

Ono
čime se naš grad sigurno može pohvaliti, a i stručnjacima unutar nje je sigurno
Gradskom knjižnicom Zadar. Od izgleda, usluge, organizacije, školovanih ljudi,
digitalizacije, ažurnosti, projekata,
dostupnosti.

Svi mi koji smo tamo provodili dane, znamo jednog
knjižničara informatologa, koji zna sjediti na Odraslom odjelu. Osobno, ne znam
jel se dogodilo da nije s velikim trudom i znanjem odgovorio na moje pitanje.
Riječ je o Darku Blaževiću, diplomiranom knjižničaru.

Pa evo, što je vrlo
temeljito i nesebično savjetovao svojim građanima i korisnicima kao jedan mali
memento. Ovo nije nešto trenutno medijski atraktivno, ovo je nešto trajno za
vas.

Neki ljudi nisu možda imali mogućnost odlaska na
fakultete, no to ne znači da ne mogu biti obrazovani i van studija. Čovjek ući
dok živi. Svaki dan možemo ulagati u sebe. Knjižnice su jedne od najvećih
izvora informacija, koliko god napredovali u tehnologiji, jedno stručno
mišljenje i mentorstvo ne može zamijeniti nijedna tehnologija. Sretni smo što
ovakve ljude imamo u našoj knjižnici. Vas želimo potaknuti da odete po neku
knjigu, a evo što nam savjetuje nama svima zajednički knijžničar.

Literatura
je vrlo raznolika i za pravu preporuku treba prepoznati ukuse korisnika. Ne
može se svakome preporučiti isti žanr pa čak ni isti naslovi unutar jednog
žanra. Također, unutar svakog žanra postoji jednostavna literatura za odmor i
ona tematski i stilski malo zahtjevnija, a svaka ima svoje čitatelje. Naravno,
granicesu između njihsubjektivne.

Za
početak, nećemo Vas previše zamarati s klasicima koji opterećuju naše
srednjoškolske učenike, ali neke od tih naslova svakako bi trebalo pročitati,
osobito ako se smatramo ljubiteljima književnosti. Primjerice, svatko bi trebao
pročitati Danteov Pakao, barem jednu
Shakespeareovu dramu i Cervantesova Don
Quijotea.

Također, ne možemo zaobići Edgara Allana Poea i njegove mračne
pripovijetke, ženske autorice engleskog romantizma i realizma (Jane Austen,
sestre Bronte), Hugoove Jadnike i
neizbježne ruske klasike, poput Zločina i
kazneili Rata i mira. Od domaćih
bi autora na ovom popisu bili Ivo Andrić, Meša Selimović, Ranko Marinković,
Antun Gustav Matoš i Miroslav Krleža.

Svatko
tko voli pročitati klasik svjetske književnosti mogao bi posegnuti za novom edicijom
“Na tragu klasika”, koja okuplja mnoge nepoznate autore, ali zato nagrađene
brojnim nacionalnim i međunarodnim književnim nagradama. Neka su od tih djela Luksemburški park (Michal Ajvaz), Podneblja (Andre Maurois), Tko je Martha? (Marjana Gaponenko), Bezoblični krajolik (Peter Stamm). Riječ
je o literaturi koja, kako bismo popularno rekli, nije za svakoga. Ona je pravi
odabir za sve one koji traže “nešto što ima težinu i što se ne izbacuje svakodnevno
iz tiska”.

Zanimljivo
je da mnogi čitatelji izbjegavaju čitati domaće autore, možda zbog kojekakvih
predrasuda ili tko zna kojih razloga. To je velika šteta, jer imamo mnogo
zaista odličnih pisaca. Nije zanemariva ni prednost čitanja djela na izvornom
jeziku, jer u tom slučaju nemamo utjecaj prijevoda koji može značajno utjecati
na kvalitetu teksta koji čitamo. Uvijek možemo preporučiti Julijanu Matanović,
Damira Karakaša, Ivicu Prtenjaču, Pavla Pavličića i druge.

Kad se prebacimo u malo novije razdoblje i suvremeniju
literaturu, razdvajamo onu za mlade i starije, iako se te granice ponekad
brišu. Najbolji je primjer Carlos Ruiz Zafon i njegova Sjena vjetra, koju mahom traže i oduševljeno čitaju i mladi i
stari.

Izdvojit ću Vam nekoliko naslova za svaki žanr.

ROMANI ZA MLADE

1.
John Green (Greška
u našim zvijezdama, Obilje Katherina, Gradovi na papiru) – romani o
tinejdžerima i njihovim ljubavima, s netipičnim završetcima.

2.
Jostein Gaarder – Sofijin svijet (roman koji na maštovit, sanjiv i romantičan način
tumači povijest filozofije od njenih početaka).

3.
Haruki Murakami – autor koji je u svojim djelima
spajao i povijest i fantastiku i sport, raznorazne teme i žanrove, a sve to
pitkim, jasnim i privlačnim stilom.

4.
Serije danas traženih distopijskih romana za sve
ljubitelje znanstvene fantastike – Labirint
(James Dashner), Različita (Veronica
Roth), Spojeni (Allyson Braithwaite
Condie). Spominjući distopijske i
znanstveno-fantastične romane, ne smijemo zaboraviti pionire toga žanra, evergreene
Isaaca Asimova, Arthura C.Clarkea, Phillipa K. Dicka, Bradburyjev Fahrenheit 451, Burgessovu Paklenu naranču.

POVIJESNI ROMANI

1.
Mika Toimi Waltari (Polumjesec ili smrt, Sinuhe
Egipćanin) – finski nobelovac po čijim su djelima snimani holivudski
filmovi pedesetih.

2.
Ildefonso Falcones – Katedrala mora (smještena u Barcelonu 14.stoljeća, priča o gradnji
katedrale, povijesnim i političkim prilikama, ropstvu…)

3.
Maria Duenas – Vrijeme između krojenja(roman o hrabroj i samostalnoj ženi u
vrijeme Španjolskoga građanskog rata).

4.
Kathryn Stockett – Sluškinje (roman o rasnim razlikama u Americi šezdesetih godina, iz
perspektive dvije crnačke sluškinje i mlade bijele novinarke).

Unutar povijesnih romana izdvojit
ćemo kategoriju Drugoga svjetskog rata o kojemu je pisano mnoštvo knjiga i koje
je posebno traženo povijesno razdoblje.

1.
Johny Boyne – Dječak u prugastoj pidžami (dirljiv roman pisan iz perspektive
njemačkog dječaka kojemu okolnosti obližnjeg logora nisu nimalo jasne).

2.
Hans Fallada – Svatko umire sam (roditelji nakon pogibije sina jedinca shvaćaju
kamo vodi Hitlerov režim te pokreću propagandu protiv nacizma).

3.
Markus Zusak – Kradljivica knjiga (roman o prijateljstvu djevojčice, ljubiteljice
književnosti, i židova kojeg je njezina obitelj sakrila u podrumu svoje kuće).

4.
Ljudmila Ulickaja – Daniel Stein, prevoditelj(roman o poljskom židova koji tijekom rata
spašava sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo).

KRIMINALISTIČKI ROMANI

1.
Kerstin Ekman – Crna voda (knjiga koja je pokrenula famu za skandinavskim
krimićima, a koja je nezasluženo pala u drugi plan iza razvikanih naslova i
autora).

2.
Tom Rob Smith – Dijete 44 (psihološki triler smješten u doba SSSR-a o borbi protiv
besmislenog režima).

3.
Stieg Larsson – Millenium(trilogija o upečatljivom dvojcu, novinaru i mladoj
hakerici, koji je brzinom munje osvojio svijet).

4.
Gyllian Flynn – Nestala (psihološki triler o ženi koja je nestala i njenom suprugu
koji pokušava razriješiti misterij, pritom otkrivajući nevjerojatne stvari).

5.
J.K.Rowling – Zov kukavice, Dudov svilac, Karijera zla (autorica romana o Harryju
Potteru koja je poslije proslavljenog čarobnjaka zašla u svijet detektivskog
dvojca i napisala izvrsne kriminalističke zagonetke).

6.
Jose Carlos Somoza – Spilja ideja (detektivska priča smještena u antičku Grčku).

7.
Alan Bradley – Slast na dnu pite(trilogija romana o djevojčici detektivki).

8.
Paula Hawkins – Djevojka u vlaku (nedavno ekraniziran triler o djevojci sklonoj
piću čiji je iskaz pred policijom neuračunljiv).

Naravno, među kriminalističke
romane treba spomenuti i klasične autore, poput Agathe Christie, Ruth Rendell,
Arthura Conana Doylea.

LJUBAVNI ROMANI

Ova je kategorija sklizak teren jer puno čitatelja traži
klišejizirane klasične ljubavne romane autorica koje napišu i desetak naslova
godišnje. Za one koji žele lijepu romantičnu priču izvan tradicionalnih okvira,
tu su:

1.
David Foenkinos – Delikatnost

2.
Douglas Kennedy – U potrazi za srećom

3.
Colm Toibin – Brooklyn

ROMANI O KNJIGAMA, KNJIŽNICAMA I KNJIŽEVNOSTI

1.
Nina George – Mala pariška knjižara (roman o ljubitelju književnosti koji pokreće
knjižaru na brodu i ispravno procjenjuje koju knjigu preporučiti kojem
čitatelju).

2.
Vicki Myron – Dewey(topla istinita priča o mačku Deweyju koji je pronađen u
trezoru Gradske knjižnice i postao njezinim prepoznatljivim i bitnim dijelom).

3.
Mary Ann Shaffer – Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja(roman o
klubu čitatelja osnovanome u malom mjestu za vrijeme njemačke okupacije).

EPSKA FANTASTIKA

Nakon osnivača ovog žanra, J.R.R. Tolkiena, puno je autora
pisalo epsku fantastiku, neki više neki manje uspješno.

1.
Patrick Rothfuss – Ime vjetra, Strah mudraca(izvrstan roman/kronika o mukotrpnom
životu maga koji se pod lažnim imenom skriva iza šanka u krčmi, u svijetu
obavijenom mračnim tajnama i neispitanim silama).

2.
G.R.R. Martin – Pjesma leda i vatre (serija romana koju je nepotrebno komentirati).

3.
Guy Gavriel Kay – Fionavarska tapiserija (i ostali njegovi romani na granici
povijesnih romana i fantastike).

STRIPOVI

Stripovi su često potpuno neopravdano okarakterizirani kao dječja literatura, što je vjerojatno
uvjetovano relativnom nedostupnošću ozbiljnijih stripova s romanesknim pričama
i zahtjevnijim crtežima. Gradska knjižnica Zadar posjeduje najveću zbirku
stripova u Hrvatskoj, što su mnogi prepoznali i dolaze u Knjižnicu isključivo
zbog njih. Izdvojit ću samo nekoliko naslova:

1.
Spaghetti
brothers – strip u šest dijelova,
koje je izdavačka kuća Fibra nedavno izdala kao omnibus. Riječ je o tri brata i
dvije sestre čiji životi grade priču između Puzova Kuma i humorističnih ironičnih romana).

2.
Sam samcat
– strip o usamljenom čovjeku obilježenome ružnoćom (svojevrsni tip Hugoova
Quasimoda) koji život provodi u svjetioniku.

3.
Daytripper – priča podijeljena u poglavlja. Na
kraju svakog poglavlja glavni lik umire, no iduće se nastavlja kao da se ništa
nije dogodilo.

Hvala Darku, idealno je vrijeme za šalicu toplog napitka,
radni dan ili vikend, dekicu i uranjanje u svijetove znanja. Jer ulaganjem u
sebe stvaramo vječne kapitale koje nam nitko ne može oduzeti. A kao što bildamo
fizička tijela, važnije je bildati naša “unutarnja tijela”, to je daleko
unosnije i trajnije.